HDZ je tražio i dobio da se ukine ograničenje prema kojem bi otkupna cijena struje bila za 10 posto niža od tržišne
Hoćemo li ubuduće umjesto crepova na kućama koristiti solarne panele? Set zakona koje je jučer usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH će nam to omogućiti.
Kada ovi zakoni stupe na snagu, a za to je potrebno da budu usvojeni i u Domu naroda Parlamenta FBiH, svaki vlasnik kuće će moći na krov postaviti solarne panele i sam praviti električnu energiju za svoje potrebe. U ljetnim mjesecima, kada ima dovoljno sunca, moći će proizvoditi i višak, kojeg će isporučivati elektroprivredama. Na taj način će biti u mogućnosti da sebi umanje račun za struju u zimskim mjesecima, kada nema dovoljno sunca.
Osim toga, vlasnici stanova u stambenim zgradama moći će se udruživati i zajedno postavljati panele, kako bi svima omogućili određenu količinu struje iz vlastite proizvodnje.
– To je usklađeno sa najnovijim trendovima u EU i već se na neki način koristi od lokalnih komapnija, a ovaj put potiče lokalne zajednice i građane da učestvuju u tom jako važnom segmentu energetske tranzicije. Daje im se mogućnost da, uz odgovarajuće poticaje, postanu aktivni učesnici na tržištu električne energije i na taj način se osiguraju od eventualnih neplanskih povećanja cijena električne energije, kazao nam je Mirza Kušljugićn predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET.
Posebno je naglasio kako samo u FBiH, kada se posmatra region, proteklih godina došlo do povećanja cijena struje. Osim toga, instaliranje solarnih panela i nije baš jeftino.
– Uz postojeće cijene struje, bez subvencija za instaliranje panela, to se ne isplati, odnosno povrat uloženog je za 10 do 12 godina. Međutim, ako bi se pristupilo podsticajima koji se primjenjuju u regionu, da se djelimično subvencioniraju investicije i efektivno povećanje cijena, onda bi se to isplatilo, jer bi onda povrat bio za sedam do osam godina, istakao je Kušljugić.
Što se tiče amandmana HDZ-a, o kojima se mnogo govorilo, oni se odnose uglavnom na “tehničke” popravke zakona. Recimo, njima je predviđeno da period adaptacije postojećih operatera Elektroprivrede BiH i Elektropriovrede HZHB umjesto godinu traje dvije godine. Također, predviđeno je da stanovnici FBiH, koji ugrade solarne panele, moraju plaćati naknadu za korištenje distributivne mreže čak i kada je ne koriste, odnosno kada proizvode dovoljno struje za svoje potrebe.
Ono što bi mogli biti najsporniji amandmani, odnose se na obračun cijene struje kada potrošač prodaje svoje viškove operateru. Zakonom je prvobitno bilo predviđeno da cijena otkupa bude za 10 posto niža od tržišne. Međutim, iz HDZ-a su tražili i dobili ukidanje ovog ograničenja. Na taj način je omogućeno svakom operateru da dogovara cijenu otkupa sa svakim domaćinstvom, odnosno proizvođačem posebno.
