Svako spominjanje Izbornog zakona na sastancima predstavnika stranaka većine na državnom nivou, posebno kad se detalji kriju od javnosti, otvara prostor za špekulacije o njegovom sadržaju. O ovom zakonu bilo je riječi i na sastanku u Mostaru u utorak, a izjava predsjednika SDP-a Nermina Nikšića da je delegacija HDZ-a ponudila novi, dosta konkretan prijedlog i da on predstavlja iskorak u odnosu na ono što smo imali do sada, dodatno je rasplamsala nagađanja i probudila znatiželju, piše Avaz.
Iz HDZ-a jučer nisu željeli dati više detalja, a na upite i iz stranaka trojke odgovarali su šutnjom. Nezvanično, bez izmjena Ustava BiH, za što je potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu, a koja bez SDA nije moguća, teško je očekivati dogovor. Jedino na taj način moguće je implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, a predstavnici stranaka trojke, prema našim informacijama, nisu spremni za bilo kakva prijelazna rješenja.
Elmedin Konaković (NiP) jučer je novinarima rekao da HDZ ima svoj imperativ i viđenje situacije koje se tiče izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, rješenja koja su se nekad u Neumu provjeravala.
– Ako gledamo parcijalno, teško možemo razmišljati o nekim rješenjima. Stava smo da se mora krenuti s izmjenama Ustava jer je u sklopu Izbornog zakona za nas imperativ rješenje presuda međunarodnih sudova i otklanjanje najveće diskriminacije na području Evrope da građani BiH ne mogu biti kandidati za člana Predsjedništva svoje zemlje, a onda u narednim danima i sedmicama pozvati i opoziciju na nivou države da porazgovaramo o tome da li su moguće izmjene Ustava i potom se vratiti na konkretna rješenja po pitanju izbora člana Predsjedništva – kazao je Konaković.
Pravni ekspert i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić šutnju većine lidera nakon sastanka tumači kao dokaz nedostatka političke odgovornosti prema instituciji, u prvom redu Parlamentarnoj skupštini BiH, a onda i prema građanima.
Najavu mogućih izmjena Izbornog zakona BiH, bez izmjene Ustava BiH, smatra pogrešnim putem.
– Ako se želi implementirati pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, mora doći do ograničenih izmjena Ustava BiH. Posebno u slučaju “Zornić”, gdje joj je kao etnički neopredijeljenoj građanki onemogućeno aktivno i pasivno biračko pravo. Po mom stavu, kad su u pitanju odluke Evropskog, pa i drugih sudova, nema kompromisnih rješenja, već se mora ispuniti ono što u odlukama piše – ističe Šehić.
Izborni zakon je bitan u svakoj državi, pa bi trebao biti i u BiH, navodi Šehić.
– On bi trebao prolaziti normalnu parlamentarnu proceduru sa širokom javnom raspravom u koju će biti uključena i akademska zajednica i stručnjaci iz oblasti izbornog prava, kako bi se došlo do najoptimalnijih rješenja. Ako se to radi daleko od očiju javnosti, to je apsolutno neprihvatljivo – smatra Šehić.
Podijeljeno je mišljenje da li da idemo u izmjene Izbornog zakona koje će podrazumijevati izmjene Ustava, što bi značilo i provođenje svih odluka Ustavnog suda BiH i Suda u Strazburu, a što je nekakva naša pozicija, ali i pozicija HDZ-a ako možemo ostvariti dvotrećinsku većinu. Ili ćemo samo mijenjati Izborni zakon, kazao je Nermin Nikšić nakon sastanka.
