ZABRINJAVAJUĆE
Zbog pretjerane i nepropisne upotrebe antibiotika, sve više ljudi umire od superbakterija, otpornih na postojeće antibiotike.
Više od 35.000 Amerikanaca godišnje umre od bakterijskih ili gljivičnih infekcija otpornih na lijekove, prenosi Faktor.
Po potrošnji u rangu Francuske i Španije
Zbog toga je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA), još od 2017. godine izdala odobrenja za šest startupova za njihove nove antibiotike. No svi su proglasili bankrot, traže novog vlasnika ili se gase, piše nedavno Wall Street Journal.
Većina velikih farmaceutskih kompanija ne razvija antibiotike jer, kako se navodi u tekstu, nisu profitabilni.
Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine, kaže kako je upotreba antibiotika kod nas zakonom propisana, te da lijekove može dati isključivo ljekar na osnovu dijagnoze.
Dodaje da je provedeno istraživanje po kojem je BiH, kada je riječ o potrošnji antibiotika po glavi stanovnika, u rangu sa Francuskom i Španijom, što je, kako navodi, dobro.
– Ranije je bilo zloupotreba, sada ih nema ili ih ima malo, no moramo biti iskreni pa reći da naši ljekari, naročito oni koji rade u porodičnoj medicini, nemaju vremena, a i preskupo je da na svaku bakteriju rade antibiogram, pa propisuju antibiotik po nekom svom nahođenju. To je problem jer se ne zna da li će svaki antibiotik djelovati na svaku vrstu bakterije – pojašnjava Crnogorac.
Dr. Andrea Jurić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona, pak kaže kako je rezistencija (otpor) na antibiotike posljednjih godina sve više prisutna i u BiH.
Prema njenim riječima, “ljekari u našoj zemlji, koji su pretrpani poslom, sve manje imaju vremena za kvalitetniji pregled pacijenata, pa primjera radi, kod postavljanja indikacije – da li se radi o virusnoj ili bakterijskoj upali grla – propisuju antibiotik bez da sačekaju laboratorijske nalaze”.
– Vode se tim da, ako je u pitanju bakterijska infekcija, riješit će je antibiotikom, a ako se radi o virusu, nije nikakvo zlo. No o zlu antimikrobne rezistencije rijetko ko razmišlja, a prisutna je i kod nas. To je trend koji se mora zaustaviti prije nego što bude kasno. Mi već imamo pojedince kod kojih je prisutna antimikrobna rezistencija, a ako se ovako nastavi, jer sve trendove sa zapada preuzimamo, onda se bojim da ćemo, ukoliko se ne preduzmu neke javno-zdravstvene mjere, i mi doći u situaciju da ćemo imati puno više pacijenata koji ne reagiraju na antibiotike – ističe Jurić.
Dodaje da i sada mnogi mogu otići u apoteku i bez recepta podići antibiotik.
– Pacijenti koji za vlastiti novac kupuju antibiotik, vrlo lako dođu do njega, farmaceuti na to uglavnom prešute. No niko ne razmišlja da time sebi uveliko smanjuje šanse da će mu taj lijek naredni put pomoći kad mu zaista i bude potreban – naglašava Jurić.
Infektolozi sve brže ostaju bez antibiotika
Prim. dr. Ednan Drljević, infektolog, ističe kako se u infektologiji sve brže ostaje bez antibiotika koji prestaju djelovati, a koji su nekada, kako kaže, bili “zakon” u liječenju, počev od pencilina koji je ranije uspješno tretirao mnoge bolesti, a danas se koristi protiv jedne bakterije.
– Razlog tome je upravo dugotrajna upotreba antibiotika, mikroorganizmi razviju otpornost na lijek koji u nekim slučajevima i potpomaže razvoj bolesti. Mislim da bi pri ministarstvima zdravstva, po uzoru na Hrvatsku, dobro bilo osnovati komisije za sprečavanje zloupotrebe antibiotika, a koju bi činili mikrobiolozi, infektolozi, epidemiolozi…, koji bi ustvari trebali kontrolisati i ljekare koji propisuju lijekove, a koji vrlo često daju antibiotike koji ne djeluju na uzročnika. Kod nas je takva situacija da nam specijalizanti propisuju antibiotike iz najdublje rezerve na koje se onda stvara otpornost – ističe Drljević.
Najnoviji antibiotici su preskupi. Drljević dodaje da se u svijetu izdvajaju milijarde za istraživanja novih lijekova, a desi se da samo jedna laboratorija u deset godina pronađe jedan antibiotik.
– Ljekari onda taj lijek počinju davati i kad treba i kad ne treba i onda on vrlo brzo postane beskoristan, dakle, ogroman novac se baci. Zato je sve više farmaceutskih kuća koje odustaju od proizvodnje novih antibiotika. Osim toga, poznato je da najveći problem i leži u farmaceutskoj industriji koja je postala jača i od naftne industrije i koja je postala podložna praktično svim uvjetima tržišta, od ucjena do lažnog predstavljanja. Ponašaju se potpuno društveno neodgovorno – zaključuje Drljević.
