Je li stvarno istina da 100.000 ljudi u Njemačkoj prima socijalnu pomoć na koju nemaju pravo – to tvrdi glavni sekretar opozicione Kršćansko-demokratske unije (CDU) Carsten Linnemann. Zašto se njemački političari svađaju oko socijalne pomoći?
Sve je počelo upravo s Linnemannovom izjavom.
“Statistika u Njemačkoj daje naslutiti da šesterocifreni broj osoba načelno nije spreman preuzeti neki posao. U tim slučajevima ne bi bilo dovoljno da se socijalna pomoć (na njemačkom Burgergeld, što znači novac građana) sreže za 20-30 posto. Tu se mora kompletno ukinuti isplata Burgergelda”, poručio je Linnemann.
On nije bilo koji CDU-ov političar. On je moćan glavni sekretar stranke, de facto broj 2, desna ruka stranačkog šefa Friedricha Merza. Dakle, vjeruje da najmanje 100.000 ljudi u Njemačkoj nepravedno prima državnu pomoć, odbijajući preuzeti posao koji im ponudi Ured za zapošljavanje.
Burgergeld je vrsta socijalne pomoći kojom se pokrivaju temeljni životni troškovi, obuhvatajući oblik državne pomoći ljudima da osiguraju egzistencijalni minimum. Tu vrstu pomoći primaju oni koji vlastitim prihodima ne mogu pokriti troškove života. Razlozi za to mogu biti razni. Neko dobije otkaz i ostane bez radnog mjesta, neko ode u stečaj s vlastitim biznisom ili zbog bolesti više ne može raditi.
Razlika između pomoći za nezaposlene i Burgergelda jete ta što nezaposleni pomoć države primaju u načelu samo u prvih 12 mjeseci nakon što ostanu bez posla dok se Burgergeld isplaćuje toliko dugo koliko je potrebna finansijska podrška.
“Opravdana debata oko socijalne pomoći”
Za broj od 100.000 ljudi, koji spominje čelnik CDU-a, ne postoje nikakvi statistički dokazi. No, bez obzira na to, nakon Linnemannove izjave se rasplamsala diskusija oko socijalnih davanja njemačke države.
Linnemann je iz redova svoje konzervativne stranke dobio podršku, ali bilo je i kritika. Iz redova Zelenih, stranke na vlasti, opozicione Ljevice, a i udruženja za socijalnu zaštitu su Linnemannu predbacili populizam.
Politolog Albrecht von Lucke je u razgovoru za Deutsche Welle (DW) kazao da je ta debata opravdana. No, napomenuo je da treba voditi računa o trenutku u kojem se dogodila ta izjava – mjesec dana uoči važnih izbora u tri savezne pokrajine na istoku Njemačke.
“Imam dojam da CDU u vremenima ove predizborne kampanje svjesno pojačava pritisak na primatelje Burgergelda, i to zato što se i sam CDU nalazi pod pritiskom (desničarske) Alternative za Njemačku (AfD) i (ljevičarskog) Saveza Sahre Wagenknecht (BSW)”, konstatirao je von Lucke.
Te dvije, kako piše DW, populističke stranke dosta dobro kotiraju u aktuelnim anketama.
Ko prima koliko Burgergelda
Burgergeld je uveden početkom prošle godine, i to uz podršku CDU-a. Riječ je o modelu socijalne pomoći koji je naslijedio isplatu državne pomoći nezaposlenima Arbeitslosengeld II, koji se ranije najčešće kolokvijalno nazivao Hartz IV, po Peteru Hartzu, nekadašnjem njemačkom menadžeru koji je najvećim dijelom i koncipirao taj model.
U ovom trenutku 5,5 miliona osoba prima Burgergeld. Samohrani roditelji ili osobe koje same žive u domaćinstvu primaju 563 eura mjesečno. Kod parova je to 506 eura po osobi. Visina mjesečne pomoći za djecu ovisi o starosnoj dobi i iznosi između 357 i 471 euro po djetetu.
Državnim budžetom se pokrivaju troškovi zdravstvenog osiguranja za primatelje socijalne pomoći, troškovi smještaja (stanarina i režije), a osim toga, primatelji Burgergelda od države dobijaju i novac za uređenje stana, odnosno novac za kupovinu školskih potrepština za svoju djecu.
Prosječna godišnja bruto plata u Njemačkoj za ovu godinu, po podacima Penzionog osiguranja, iznosi 45.358 eura. To je u prosjeku nešto manje od 3.800 eura bruto mjesečno. Visina neto plate ovisi o raznim faktorima. U nekim branšama su mjesečna primanja su znatno niža od prosjeka.
Zato se posljednjih mjeseci, posebno nakon uvođenja Burgergelda, često diskutiralo i o pitanju isplati li se uopće raditi u Njemačkoj, odnosno je li aktuelni sistem dugoročno održiv. Iz opozicionog CDU-a, Kršćansko-socijalne unije (CSU) i AfD-a stizali su prigovori da savezna vlada demotivira ljude da svaki dan idu na posao. U vladi su to negirali.
Skupa socijalna država
Burgergeld u Njemačkoj primaju i ljudi koji su zbog rata morali napustiti Ukrajinu. Često se može čuti zahtjev da se takva praksa promijeni. U ovom trenutku, prema podacima Savezne agencije za rad, 720.000 ljudi iz Ukrajine prima socijalnu pomoć.
Za Burgergeld je njemačka vlada u ovogodišnjem budžetu planirala 41 milijardu eura. Prvobitno je bilo planirano “samo” 37,6 milijardi. Dakle, Burgergeld košta porezne obveznike više nego što je politika izračunala.
U ovoj godini će se za isplatu Burgergelda, za pomoć nezaposlenima i drugim socijalno ugroženim grupama te penzionerima, iskoristiti 176 milijardi eura. To je znatno više od trećine saveznog budžeta.
Može li se ukinuti isplata Burgergelda
Carsten Linnemann bi htio u potpunosti ukinuti isplatu Burgergelda nekim ljudima, zato što se prema njegovom mišljenju u Njemačkoj ionako previše novca troši na socijalu. No, teško je ukinuti pomoć onima kojima je ona potrebna. Osim toga, zakonski je zabranjeno kompletno ukidanje socijalne pomoći.
O tome je već prije nekoliko godina odlučivao i Ustavni sud Njemačke. Sud je tada argumentirao da država mora osigurati egzistencijalni minimum za dostojanstven život.
S druge strane, primatelji socijalne pomoći su dužni prisustvovati terminima u Zavodu za zapošljavanje (u Njemačkoj se on zove Savezna agencija za rad), gdje ih se savjetuje kako pronaći novo radno mjesto, ali i nude konkretna zaposlenja te se od njih očekuje da te ponude i prihvate. Ako ne prihvate, država ih može kazniti, npr. rezanjem mjesečnih doznaka u iznosu i do 30 posto pomoći.
Politolog von Lucke smatra da još pritiska ili čak prijetnja kompletnim ukidanjem pomoći, ne bi riješilo problem. S druge strane bi se tim potezom, kako je ukazao, samo prekršila spomenuta odluka Ustavnog suda.
Glavni sekretar Slobodnih demokrata (FDP), kao jedne od vladajućih stranaka u Njemačkoj, Bijan-Djir-Sarai je nedavno potvrdio da savezna vlada planira određena zaoštravanja pravila po pitanju Burgergelda. Prema njegovim riječima, radi se o oštrijim sankcijama za one koji uopće nisu spremni preuzeti neki posao, tj. ne žele raditi.
Kriza i manjak novca
Njemačka je u ekonomskoj krizi, novca nema puno. Pitanje je i kako će izgledati naredni budžeti, odnosno hoće li savezna vlada zaista moći realizirati svoje planove i hoće li imati dovoljno novca za sve planirane izdatke.
Zato njemačke stranke razmišljaju i o tome gdje bi se moglo uštedjeti po pitanju socijalnih izdataka. Politolog von Lucke to vidi ovako.
“Itekako je nužno da se u prvi plan malo više stave zahtjevi (prema primateljima socijalne pomoći). Sankcije su po pitanju Burgergelda dozvoljene kako bi se spriječila zloupotreba”, zaključio je von Lucke.
