Nakon prvih demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini, a potom i devedesetih godina prošlog stoljeća, na meti svih struktura vlasti našle su se i ulice, gradovi, geografski toponimi.
Osim ideološkog obračuna s periodom socijalizma, promjene naziva ulica i gradova imale su i označavanje nacionalnog ekskluziviteta većinskog naroda na određenom području.
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta za zaštitu ljudskih prava RS iz Bijeljine podsjeća da ova nevladina organizacija već 18 godina upozorava da ratne promjene imena gradova i ulica nose elemente podrške etničkom čišćenju i da neki ljudi u svojim lokalnim zajednicama isključivo zbog nacionalne pripadnosti nisu dobro došli.
“Od rata je prošlo već dugo vremena, a mi u BiH još imamo sramne dokaze diskriminacije i segregacije”, podvukao je Todorović.
Stoga je, naveo je Todorović, hvale vrijedna odluka odbornika skupštine Grada Bijeljina da 13 ulica u mjestu Janja, u kojem Bošnjaci čine većinu stanovništva, promijeni nazive ulica.
“Ovo je dokaz spremnosti na obnovu suživota koji nije ostao samo na deklarativnom stavu. I nadam se da će on biti začetak pozitivnih promjena širom BiH”, istakao je Todorović.
Njegovo mišljenje dijele i stanovnici Janje koji ističu da su takvu odluku lokalne vlasti dugo čekali kako bi se osim riječima i konkretnim gestama potvrdilo da su Bošnjaci zaista prihvaćeni od svojih sugrađana srpske nacionalnosti.
Ni Dragan Đurđević, predsjednik skupštine Grada Bijeljina ne vidi ništa sporno u ovoj odluci, ali zamjerke i osude stižu od odbornika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji su opozicija gradskim vlastima.
Ivan Burić, odbornik SNSD-a naveo je da je za tu stranku neprihvatljivo da se mijenjaju nazivi ulica koja nose imena srpskih istorijskih ličnosti poput Marka kraljevića, Kneza Miloša ili Karađorđa, mijenjaju u Šor, Plagija ili Šramsko.
“Na ovaj način briše se sve što je srpsko, sve što ima veze s našom istorijom”, tvrdi Burić.
Todorović navodi da tako mogu reagovati samo prizemni političari, koji još uvijek koristeći potrošene šablone o tobožnjoj ugroženosti jednog naroda od drugog nastoje skupiti jeftine političke poene. “Ali uvjeren sam da je vrijeme takvih političara prošlo, da građani sve manje na takvu retoriku nasjedaju i da će primjer Janje slijediti i drugi gradovi širom Bosne i Hercegovine”, zaključio je Todorović.
