Javne nabavke u BiH su i dalje podložne nepravilnostima i osjetljive na korupciju.
Navedeno je to u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku BiH za 2023. godinu, koja podsjeća da pravila EU osiguravaju da su javne nabavke robe, usluga i radova u bilo kojoj državi članici transparentne i otvorene za sva privredna društva iz EU na osnovu nediskriminacije i jednakog postupanja.
“BiH ima određeni nivo pripremljenosti u oblasti javnih nabavki. Postignut je ograničeni napredak. Doneseni su podzakonski akti za sprovođenje izmijenjenog Zakona o javnim nabavkama. Međutim, javne nabavke su i dalje podložne nepravilnostima i osjetljive na korupciju. Selektivno i netransparentno vođenje sudskih postupaka u predmetima korupcije u javnim nabavkama razlog je za veliku zabrinutost. Zemlja treba da osigura stalan i jednak tretman domaćih i EU ponuđača kod dodjele javnih ugovora u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, naveli su iz EK.
Štaviše, koliki smo “napredak” ostvarili može se zaključiti i iz rečenice da “preporuke iz prošle godine vrijede i dalje”.
U narednoj godini, kako se navodi, BiH treba dodatno uskladiti Zakon o javnim nabavkama s pravnom stečevinom EU o javnim nabavkama, uključujući i oblast koncesija, usvojiti novu strategiju javnih nabavki 2023-2027. i prateći akcioni plan koji podržava njeno sprovođenje te povećati broj zaposlenih i ojačati administrativne kapacitete Agencije za javne nabavke i Kancelarije za razmatranje žalbi.
U 2022. godini, kako je istaknuto, tržište javnih nabavki predstavljalo je 10,65 odsto BDP-a države, što je povećanje od 3,14 odsto u odnosu na 2021. godinu. Pritom, u prošloj godini, istaknuto je, prosječan broj ponuda po tenderu i dalje je bio mali – dvije ponude.
Rajko Kecman, član Predsjedništva Udruženja građana “Tender”, kaže da sve što je vlast uradila po pitanju izmjena i dopuna zakona “radila je u korist još većih rupa u zakonu i otvaranja još većeg prostora za ‘legalnu’ korupciju bez bilo kakve odgovornosti”.
“Ništa nije urađeno da se to zaustavi, već je otvaran još veći prostor za zloupotrebe i mahinacije, da korupcija bude što legalnija”, rekao je Kecman u izjavi za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, u direktivama stoji da kazne za one koji krše odredbe zakona moraju biti srazmjerne, efikasne i zastrašujuće. A kod nas je, dodaje, “zastrašujuće” – 300 maraka, što je, dodaje, smiješno.
“Prema našem zakonu, ugovorni organ kad god poželi svaku javnu nabavku koju oglasi može da poništi sam. Jednostavno, planira manji iznos sredstava u odnosu na stvarnu vrijednost. Niko se ne prijavi i može ići u pregovarački postupak. Pritom, drugi mu ‘crta’ ono što treba da nabavi, odnosno unese u dokumentaciju to nešto što je nabavljeno u inostranstvu i što nema niko. A da li će mu trebati, to nije ni važno”, naglasio je Kecman.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da su javne nabavke, upravo zbog količine novca koji se godišnje troši u ovoj oblasti, i te kako podložne korupciji, odnosno primamljive onima koji imaju koruptivne namjere.
“Ono što je sporno jeste da smo mi propustili priliku da unaprijedimo ovu oblast kada smo prošle godine donijeli Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji je bio samo kozmetički, te suštinski nije uopšte unaprijedio mehanizme za borbu protiv korupcije u ovoj oblasti. Na ovaj način propuštena je prilika da se ova oblast unaprijedi, a za novi zakon ćemo morati očigledno čekati duže vrijeme”, poručio je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”.
To što po tenderu, u prosjeku, imamo samo dvije ponude, Ožegović tumači riječima da to dovoljno govori o nezainteresovanosti ponuđača da se nadmeću na fer i pravičnim osnovama jer je očigledno svima jasno da su postupci unaprijed dogovoreni, da li između ugovornih organa i ponuđača, ili ponuđača međusobno, gdje oni dijele tržište.
