Slučaj počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami Fatiha Kola čiju navodnu povezanost sa narko kartelom “Tito i Dino” ispituje i državno Tužilaštvo u fokus vraća pitanje o stanju diplomatsko-konzularne mreže. Politički akteri i oni koji su navodno lobirali Kola i oni na čiji je prijedlog navodno imenovan, negiraju veze s njim. U jeku najnovijeg skandala pitanje je kako srediti stanje u DKP mreži i zašto bh. ambasadori i konzuli prije imenovanja ne prolaze nikakve provjere. Bivši diplomata Slobodan Šoja kazao je za N1 kako ovakvih primjera ima i u svijetu, ali i otkriva šta Bosna i Hercegovina radi pogrešno u odnosu na druge zemlje, kada je u pitanju izbor počasnog konzula.
Da li je ovo prvoklasni skandal u bh. diplomatiji?
Generalno u cijelom svijetu postoje dvije vrste počasnih konzula – jedna vrsta su ljudi od ugleda, poštenja i bogastva koji u svojoj zemlji imaju neku vrstu emocije ili drugu vezu sa drugom zemljom te požele da predstavljaju tu drgu zemlju na drugačiji način. To je jedan sistem koji je jako razrađen, koji mi nismo razradili, a bilo bi idealno. Međutim, u cijelom svijetu, pa i kod nas, se dešava drugi slučaj – da počasni konzul, ljudi koji koriste privilegije, imunitet i sve što donosi titula diplometa u stranoj zemlji, peru novac. Drugim riječima, imate vrlo jasnu distinkciju – postoje pošteni i nepošteni ljudi. Pitanje kako će se država ravnati prema tome.
Je li ovaj slučaj izenađenje?
Nije. Univerzalno gledano svijet je pun počaanih konzula koji zloupotrebljavaju tu funkciju. Na svakoj zemlji je da procijeni koga i zašto ga bira. Kod nas treba raditi dvije stvari: što je moguće prije trebalo bi razmisliti o uglednom spisku ljudi koji su bilo kako vezani za BiH i koji bi na našu molbu postali počasni konzul jer je to bolje nego da se sam nameće. Jer oni koji se nameću su najčešće oni ljudi koji to zloupotrebljavaju.
Da li je ovo posljedica što Bosna i Hercegovina nema zakon o spoljnim poslovima?
Apsolutno ne. Dobro bi bilo da imamo zakon o spoljnim poslovima i pitanje je zašto do sada nismo imali, ali to je odgovor na stanje u kakvoj zemlji živimo. Ali i da imamo zakon, uvijek ostaje ključno pitanje izbora. Zakon omogućuje da neko postane počasni konzul, ali u zakonu ne piše da ta osoba mora imati neke vrijednosti jer vi ne znate mnogo o toj osobi pa poslije toga izaberete. Sve je na državama. Imate i u svijetu, ne samo kod nas, nastao je džumbus što se svjesno biraju ljudi koji su zlonamjerni. Ne mislim da je kod nas to pretjerano slulčaj. Kod nas je slučaj da biramo ljude u inostranstvu počasne konzule koji bi radili za jedne, druge ili treće. Ako bismo jednog dana radili kako treba, trebamo odabrati počasne konzule koji bi na isti način predstavljali i pomagali Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Do sada smo birali ljude koji lobiraju samo jednu stranu, a od toga nema koristi.
Da li su bebzjednosne provjere ključne?
U drugim zemljama je to obavezno kada su u pitanju počasni konzuli. Treba napraviti sistem odgovornosti onome ko vrši provjere. To je ozbiljno pitanje – biranje počasnog konzula i tu naše službe u saradnji sa zemljom u kojima se to dešava trebaju napraviti analizu o svakom čovjeku i da se poslije toga da mišljenje o njemu. Ako je pozitivno, onda ga treba imenovati. Ali ako se dogodi neki propust, onda treba tražiti odgovornost onoga ko je dao svoje mišljenje.
Hoćemo li saznati ko je odgovoran za ovakav skandal?
Nisam isiguran da ćemo saznati, a i ako se saza preći će se preko toga. To je veoma komplikovana procedura i mislim da od toga neće biti ništa. Ako ništa barem ćemo se osloboditi nekoga ko je loš čvojek i koga moramo izbaciti iz iblo kakvih kombinacija da ima veze sa BiH.
Podsjećamo, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović zatražila je održavanje vanredne sjednice Predsjedništva sa jednom tačkom dnevnog reda – razrješenje počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola.
(N1)
