Katolici širom svijeta danas obilježavaju Badnjak, Badnji dan ili Badnju večer, dan prije Božića, kada se slavi rođenje Isusa Krista.
Danas se vrše posljednje pripreme, kuhaju se jela i slastice, a kuća se čisti, ukrašava i kiti se jelka. Običaj je da se pod jelku stavljaju pokloni za najmlađe, koji se otvaraju na Božić.
Danas neki vjernici poste i potpuno su se odrekli hrane, dok drugi jedu samo ribu. Omrse se nakon ponoćke, kada nastupa Božić.
Običaj je, kada se okiti jelka (prava), da se po jedna grana pokloni komšijama i rodbini te se zovu na badnjak.
U BiH se na Badnjak peče prase, a u nekim dijelovima Hrvatske guska ili kokoška. Prase (guska) se jede u ponoć, nakon što se dođe s mise.
Ponoćka se služi u svim crkvama u ponoć, a pojedine crkve organizuju i dječije ponoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.
Uz donošenje panja badnjaka običaj je u kuću unositi i slamu. Negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu, već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s biranim jelima.
Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno napravljenu večeru.
