Međunarodni kriminal povezan s drogom predstavlja opasnost za društvenu stabilnost u Belgiji, izjavio je visoki sudija, nakon što je njegov kolega upozorio da se zemlja pretvara u “narko-državu” u kojoj mafijaške grupe stvaraju “paralelnu silu” u društvu.
Bart Viloks, predsjednik Apelacionog suda u Antverpenu, rekao je da je Belgija ranjiva na kriminal zbog krijumčarenja droge kroz ogromnu gradsku luku, jednu od glavnih ulaznih tačaka za krijumčare kokaina u Evropu, piše “Guardian”.
Opasnost od narko-države
“Količina novca koja je u igri, za uticaj na ljude, za korupciju i podmićivanje, toliko je ogromna da zaista predstavlja opasnost za stabilnost našeg društva”, rekao je Viloks u intervjuu.
Prošlog oktobra sud u Antverpenu preduzeo je neuobičajen korak objavivši otvoreno pismo anonimnog istražnog sudije, koji je upozorio da se Belgija pretvara u narko-državu.
Opsežne mafijaške strukture su se ukorijenile, napisao je, “postajući paralelna sila koja ne izaziva samo policiju, već i pravosuđe”.
Viloks je rekao da Belgija radi na tome da izbjegne takvu sudbinu, “ali to je proces koji se razvija i stvara pritisak, to je prijetnja”.
Glavni tužilac za regije Antverpen i Limburg, Gvido Vermejren, složio se s anonimnim sudijom.
“Postajemo zemlja s mnogo korupcije i mnogo prijetnji”, izjavio je.
Antverpen kao ulazna tačka
Prema podacima Europola, više od 70 odsto kokaina koji je ušao u Evropu 2024. godine prošlo je kroz Antverpen i Roterdam, iako je agencija prošle godine navela da kriminalci sve više koriste manje luke.
Problem Belgije proizlazi iz sve većih količina droge koja stiže iz Južne Amerike, uglavnom iz Kolumbije.
Rekordnih 121 tona kokaina zaplijenjeno je u zemlji 2023. godine, što je podstaklo nasilni kriminal.
Zapljene su 2024. pale na 44 tone, a agencija EU za droge sugeriše da bi uzrok moglo biti bolje hemijsko prikrivanje droge i premještanje operacija u manje luke.
Smatra se da su organizovane bande krijumčara droge stajale iza plana za otmicu belgijskog ministra unutrašnjih poslova 2022. godine i niza pucnjava u Briselu 2025. godine.
Sveprisutno nasilje i korupcija
Visoki zvaničnici opisali su raširen kriminal koji uključuje nasilje, pucnjave, otmice, mučenja i pranje novca.
“Zaista imamo problem i trebalo bi više da ulažemo u osoblje i druge resurse kako bismo se s njim nosili”, rekao je Viloks.
Vermejren je naveo primjer slučaja u kojem su kriminalci platili više od 250.000 evra lučkom radniku da premjesti jedan kontejner.
Radnici koji oklijevaju ili odbiju da pomognu suočavaju se s prijetnjama i bombaškim napadima.
“Dobijali su pisma, fotografije svoje djece. Bilo je i napada na njihove domove improvizovanim eksplozivnim napravama”, rekao je Vermejren.
Tužilac je dodao da se djeci od samo 13 godina plaćaju mali iznosi da provale u luku i ukradu kokain, ističući da bande “nije briga šta će se dogoditi s tim ljudima”.
Opisao je i kako bande vrbuju mlade ljude, pomažu im da nađu posao u luci, a zatim ih prisiljavaju da izvršavaju njihove naloge.
U martu 2024. policija je spriječila pokušaj četvorice muškaraca naoružanih automatskim oružjem da ukradu više od 1.500 tona zaplijenjenog kokaina iz carinskog skladišta.
Pravosuđe na meti
Policajci i bolničko osoblje bili su podmićeni ili zastrašeni da odaju povjerljive informacije o javnim službenicima, poput kućnih adresa sudija, rekao je Viloks.
Zbog toga belgijske sudije sve češće moraju živjeti u sigurnim kućama.
Vermejren je rekao da zna za više ljudi koji su pod stalnom zaštitom, a anonimni sudija proveo je četiri mjeseca u sigurnoj kući.
“Od danas do sutra morate napustiti svoj dom, svoju porodicu i živjeti negdje gdje niko ne zna gdje ste”, opisao je Viloks težinu situacije za svog kolegu.
U međuvremenu, na Apelacionom sudu u Antverpenu još čekaju postavljanje skenera za provjeru torbi, opreme koju je vlada obećala prije dvije godine.
Obojica su se složila da postoji mogućnost da sudije namjerno naprave proceduralnu grešku kako bi izbjegle osudu.
“To se može dogoditi”, rekao je Viloks.
“Pritisak na tužioce ili sudije je prevelik. Ako ovako nastavimo, dogodiće se da će mnoge sudije radije izbjegavati rad na krivičnim predmetima iz bezbjednosnih razloga, zbog ogromnog pritiska.”
Sistem pred kolapsom
Anonimno pismo objavljeno je u okviru kampanje “Pet do dvanaest”, kojom sudovi i tužioci u Antverpenu upozoravaju da se belgijski pravosudni sistem opasno približava kolapsu.
Pokret je počeo uličnim protestima sudija prošlog maja, a cilj mu je podizanje svijesti javnosti o krizi koja prijeti vladavini prava.
Sudije su predložile 100 reformi, od sigurnijih sudova i rješavanja prenatrpanosti zatvora do većih plata.
Vermejren je rekao da vlada “priznaje problem, ali na tome sve staje”.
Sudije tvrde da je belgijski sudski sistem na ivici sloma nakon decenija nedovoljnog finansiranja.
Sumnje u adekvatne resurse ostaju uprkos obećanju ministarstva pravde iz novembra da će do 2029. godine potrošiti dodatnu milijardu evra.
Viloks je upozorio na “začarani krug” u kojem nedovoljno finansiranje čini sistem ranjivim jer se smatra da ne funkcioniše dobro.
Uvid u kriminalno podzemlje
Pravi razmjeri organizovanog krijumčarenja droge otkriveni su kada su istražitelji u Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj razbili šifrovanu komunikacionu mrežu Sky ECC.
Gotovo pet godina nakon prvih hapšenja 9. marta 2021. godine, belgijske vlasti objavile su prošlog mjeseca da je do sada osuđeno 1206 osoba, uglavnom zbog krivičnih djela povezanih s drogom, nasiljem i korupcijom, dok je identifikovano skoro 5.000 potencijalnih osumnjičenih.
Razbijanje mreže dalo je tužiocima uvid u kriminalnu organizaciju koja se proteže od Dubaija do Južne Amerike.
“Bilo je čak i gore nego što smo mislili”, zaključio je Vermejren.
