Član Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je da ne bi smjelo doći u pitanje održavanje izbora.
“Onda se krši zakon, jer kod nas pitanje izbora je pitanje zakonskog automatizma, a ne odluke nekog organa. Po zakonu je obaveza raspisati izbore, obaveza je čak određeni datum kad se oni održavaju. Moguće je prolongiranje od nekih mjesec dana, ali u slučajevima koji su posebno propisani zakonom”, istakao je Komšić u Dnevniku D Federalne televizije.
Prema njegovim riječima, “već smo u cajtnotu”.
“Tu ima masa stvari koje morate u određeno vrijeme raditi, pogotovo kada je riječ o tenderima za štampanje glasačkog materijala. Kako su mi rekli, tehnički zadnji rok je bio ponedjeljak iza nas. Izbori se mogu odgoditi i pomjeriti za 30 dana kao što je to bio slučaj kada su bili lokalni izbori u Mostaru, ali razlozi iz kojih se oni mogu pomjerati u ovom slučaju će biti protuzakoniti”, naglasio je.
Navodi da je suština odgađanja izbora zadnji pokušaj HDZ-a da u ovoj nekoj vrsti sudijske nadoknade pokuša izvršiti pritisak, prije svega preko Plenkovića i njegovih veza u Briselu, pa i nekih briselskih krugova da se dobije određeni ustupak u smislu izmjene Izbornog zakona.
“S tim što je sad HDZ zapravo reducirao svoje zahtjeve i oni sad pokušavaju dobiti to da se bar u Izbornom zakonu definiše način izbora delegata u Domu naroda kako je to već bilo utvrđeno odlukom CIK-a 2018. koja je, prema mom mišljenju, protuustavna. Nije se moglo pozivati na rezultate popisa iz 2013., Ustav to direktno priječi, ali tadašnji CIK je to uradio preferirajući HDZ, odnosno u korist HDZ-a raspodjelu mandata u Domu naroda u Klubu Hrvata. I HDZ to sad pokušava samo ozakoniti”, rekao je Komšić.
Kandidatura je sigurna
Komšić pojašnjava da je kasno za stvari koje su već regulisane po važećem Izbornom zakonu, kao što je izbor zastupnika u raznim nivoima vlasti, članova Predsjedništva itd.
“Ali za izbor delegata u Dom naroda nije kasno. To je područje ostalo nepokriveno. 2018. je pokriveno privremenom odlukom tadašnjeg CIK-a na protuzakonit način. Ta rupa stoji još uvijek i HDZ pokušava sad izboksovati da to zacementira”, istakao je.
Smatra da se to ne može dogoditi jer je riječ o protuustavnoj stvari.
“Odgađanje odluke visokog predstavnika da nametne budžet je prije svega urađeno na zahtjev Misije Evropske komisije ovdje u Sarajevu, odnosno šefa te misije i nekih ljudi u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova. I on to nije uradio, dato je još vremena. Ja mislim da se oni zapravo plaše povući potez kako treba. I SNSD i HDZ su im rekli da se protive nametanju odluka visokog predstavnika, da su oni protiv toga. Ako donosite pravu odluku, zasnovanu i na propisima, na Ustavu, na zakonu, na mandatu koji imate, u čemu je problem. Možda malo favorizuju HDZ, to smo imali prilike vidjeti i tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona. To je javna tajna”, poručio je lider DF-a.
Na pitanje šta će dati u novom mandatu ukoliko ga osvoji, odgovara da je kandidatura sigurna jer jednostavno mora nastaviti to.
“Ne mogu se ja u ovom trenutku povući iz te priče, šta god da je. Niko nikad nije tražio da se povučem. Nema nervoze, ja prihvatam rezultat kakav god da bude. Stranke ne biraju, bira narod, a narodu je jako teško komandovati. Bez obzira koliko stranaka stane iza vas, da svi stanu iza vas, ne znači da ćete biti izabrani. Jer oni ne odlučuju. Čak i unutar stranaka vi imate otpora prema kandidatima, što je logično, demokratski. Druga stvar, ovo je samo prvo poluvrijeme igre. Mi smo igrali tvrdu odbranu u ovom poluvremenu i uspjeli smo zaustaviti našeg protivnika. U ovom slučaju dominantni protivnik jeste politika SNSD-a i HDZ-a udružena, ali kad govorimo o ovom djelu Federacije fokus je na HNS-u i Zagrebu, oduprijeti se njima. Igrali smo odbranu tvrdu, dobru, odigrali smo kvalitetno, odbranili smo rezultat. Ide sad drugo poluvrijeme”, istaknuo je.
U drugom poluvremenu “još ima šanse da izgubimo i to je zapravo problem”.
“Ova će se priča o Izbornom zakonu, o entitetima, o trećem entitetu, federalizaciji cijele BiH, ona će se nastaviti. Neće ona stati niti će nestati ovim aktom ovdje. E sad, važan je taj omjer u samom Predsjedništvu. Ne želim da budem sudija, ali s moje tačke gledišta hoće li to biti Bakir Izetbegović ili Denis Bećirović meni nije toliko važno jer sam poprilično siguran da ni jedna ni druga politika neće iznevjeriti BiH. Ali mi još imamo šansu, odnosno nažalost postoji šansa da izgubimo utakmicu jer malo je i sudija tu pristrasan. Sudija su stranci”, poručio je Komšić.
Komšić naglašava da ne potcjenjuje narod.
“Ja mislim da narod ima neki istančan refleks i da može da prepozna šta mu treba u kojoj situaciji. Pogotovo kad je riječ o ovim državnim stvarima u budućnosti zemlje. A kako god narod odluči neka bude, što se mene tiče. Ja nemam s tim niti jedan problem jer ja ni u ovoj politici Denisa Bećirovića ni u politici Bakira Izetbegovića u ovom trenutku ne vidim da postoji protivnik BiH. I nisu oni moji protivnici. Moj protivnik je definitivno politika HNS-a, HDZ-a i ono što Zagreb pokušava da uradi u BiH. Čak nije personalno niko iz HDZ-a, stvar je u politici koja svoje temelje, baštini tradiciju udruženog zločinačkog poduhvata od čega neće nikako da odustanu. I to je problem”, dodao je.
Kaže da su mu ljudi koji dolaze iz SDP-a bliži idejom.
“Nakon ovih izbora bih volio da vidim ono što je propalo 2018. godine – veliku probosansku koaliciju ovdje u Sarajevu. To je neophodno da bi se zaustavile neke stvari. Do zbližavanja je došlo u finalnoj fazi pregovora oko Izbornog zakona gdje su se i DF i SDA i SDP i Naša stranka našli na istoj strani. Naravno ovisi ljudima u tim strankama šta će odlučiti”, naglasio je Komšić.
Na pitanje da li veću podršku naroda ima on ili Bećirović, Komšić kaže da ne zna.
“Vidjet ćemo. Ne vidim da je to toliko važno pitanje da bih se ja stalno morao vrtiti oko Denisa Bećirovića ili oko Bakira Izetbegovića”, kazao je član Predsjedništva BiH.
