Panelisti konferencije “(Zlo)upotreba online medija”, u organizaciji Kluba novinara Banjaluka, skrenuli su pažnju na lažne portale koji svakodnevno niču, prenoseći neistinite i neprovjerene informacije, a da pritom nemaju impresum i ne zna se ko stoji iza njih, zbog čega se ne može reagovati, i time nanose direktnu štetu medijima s “pečatom”.
Navedeno je i nekoliko primjera vijesti sa takvih portala koje su prenijeli i državni mediji, i takvi lažni mediji, poručeno je sa panela, često su politički finansirani radi širenja propagande, ali imaju i ekonomski karakter.
“Portali iza kojih stoji politika fokus stavljaju samo na sadržaj, ne zanima ih zarada i oni se bude povremeno. Što se ekonomskih tiče, njih uglavnom prave srednjoškolci ili studenti zbog lake zarade. Oni nisu svjesni šta time rade medijskoj sceni”, kazao je Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.ba.
Borislav Vukojević sa Fakulteta političkih nauka Banjaluka rekao je da je istraživanje javnog mnjenja pokazalo da je preko 70 odsto kazalo da ne vjeruje medijima koje prate, a da je mali procenat onih koji su podložni manipulaciji.
“Domen interneta nije regulisan, zakoni koje bi donosili ne mogu biti tako restriktivni jer internet ima mnogo veću slobodu. Mislim da je potrebno edukovati konzumente tih vijesti i da ako se nađe neko zakonsko rješenje, ono treba da stvori nivo cenzure za postojeće medije”, kaže Vukojević.
Željko Raljić, urednik portala Istinito.com, rekao je da postojeći zakon koji reguliše medije u RS nije mijenjan duže od 20 godina i ne poznaje veb-portale kao medije.
“Zakon ih ne vidi i ne mogu se upisati u registar javnih glasila. Imamo medije koji de fakto jesu, ali to nisu, i to je problem za konzumente tih sadržaja i ako želite da ih tužite za klevetu. Iako sud može da ih tretira kao takve, on se može braniti tim da nije medij i odgovaraće autor sadržaja, što opet mora da se dokazuje. Nema adekvatnog zakona o medijima u RS koji bi trebalo da propiše način na koji se osnivaju i registruju mediji, na koji način funkcionišu i čega treba da se pridržavaju da se zaštiti pravo na slobodu mišljenja, ali i oni o kojima se piše i koji čitaju”, kaže Raljić.
Marko Šikuljak, urednik portala Frontal.rs, rekao je da je danas isplatnije biti neregistrovan i raditi iz sive zone sa portala koji nemaju ni kontakt ni impresum, dok su oni koji odgovorno rade i imaju sve to što ih može pozvati na odgovornost na meti jer ih može bilo ko tužiti za klevetu i na udaru su sudstva, koje nije pripremljeno za medijske slučajeve.
“Mi smo karakterističan primjer za to jer je na Frontal.rs urednik tužen kao fizičko lice i presuđeno mu je za komentar koji je ostavio čitalac ispod teksta, što je naprosto nevjerovatno, ali to sve zavisi od toga ko je sudija. Ista ta osoba je u postupku protiv drugog medija mediju odbijena po tom pitanju. Epilog toga je da od njega kao fizičkog lica nije naplaćena kazna, nego od udruženja kao pravnog lica, što je jedna pravna besmislica”, kaže Šikuljak.
Govoreći o govoru mržnje na internetu, Ljiljana Zurovac, direktor Programa Savjeta za štampu, rekla je da je govor mržnje krivično djelo, ali je veoma prisutan u medijima i može dovesti do ozbiljnih posljedica.
“On se smanji i naraste preko noći, posebno kad je izborna godina. Mi smo registrirali porast govora mržnje krajem prošle godine, a posebno sada jer se pojavljuje puno portala bez impresuma i vrlo ciljano šire govor mržnje”, kaže ona.
Napominje da je potreban zakon o transparentnosti vlasništva medija, što je prvi korak i očajnički nedostaje da bi svaki medij imao impresum.
“Od početka godine imamo 122 žalbe i 87 je na veb-portale, a polovina njih odnosi se na netačno, huškačko izvještavanje, a da nema kontakta da može da se tuži taj portal ili traži objava ispravke”, kaže Zurovac.
Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka, podvukao je da se mora napraviti razlika u definisanju lažne vijesti – da li je ona napravljena iz gluposti, neznanja ili slično ili iz bezobrazluka i određenog cilja, te istakao da je medijsko izvještavanje o slučaju smrti mladog Banjalučanina Davida Dragičevića pokazatelj kako informacijama može da se manipuliše, izvrće istina, skreće i usmjerava, odnosno odvlači pažnja javnosti sa suštine, ali i “crta meta” na sve involvirane u ovaj slučaj, nebitno da li oni dolaze iz grupe podrške Davidovom ocu ili političkog miljea.
Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba i predsjednik Kluba novinara, kazao je da je jedna od ranijih ideja, a koja nije zaživjela, bila da svi portali s kredibilitetom nose i određenu oznaku koja će čitaocima biti signal da mogu da vjeruju tom mediju jer je dobio kredibilitet, prije svega, od novinarske zajednice.
