LJUBLJANA, SARAJEVO – Ukoliko budu usvojene izmjene Sporazuma o zapošljavanju radnika iz BiH u Sloveniji, a za šta su već počeli pregovori, bh. zaposlene u Deželi očekuju veća prava.
Na prvom mjestu će, kako su za “Nezavisne novine” potvrdili iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ugovor o radu ubuduće biti dvojezičan, dok je prijedlog sa slovenačke strane omogućavanje da radnici iz BiH promijene poslodavca u prvoj godini rada, ukoliko taj poslodavac krši odredbe ugovora o radu ili zloupotrebljava radnike, što do sada nije bilo moguće.
Od 1. marta 2013. godine, od kada je Sporazum između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Slovenije o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji stupio na snagu, slovenački Zavod za zapošljavanje izdao je 91.196 radnih dozvola za građane BiH, a samo u prvih pet mjeseci ove godine izdato je 8.458 radnih dozvola, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Tokom prethodnih osam godina, brojni radnici, čak i javno, govorili su o zloupotrebama od strane poslodavaca u Sloveniji. Tvrdili su da su tjerani na prekovremeni rad ili rad u neljudskim uslovima, pa do toga da je poslodavac tražio “reket” ukoliko radnik želi da promijeni radno mjesto. Tome bi se novim dogovorom trebalo stati na kraj.
“Mi smo još 2020. godine inicirali izmjene sporazuma u smislu da ugovori o radu budu dvojezični umjesto jednojezični, jer se najveći broj pritužbi odnosi na te ugovore gdje dolazi do nerazumijevanja definisanih odredaba o radu. Implementacija dvojezičnog ugovora o radu će olakšati radnicima iz BiH da razumiju uslove, prava i obaveze kako poslodavca tako i radnika, a sve u cilju omogućavanja bolje i pravednije zaštite prava radnika iz Bosne i Hercegovine”, naveli su za “Nezavisne novine” iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Na posljednjem sastanku Međudržavne komisije za praćenje sprovođenja sporazuma pokrenut je i prijedlog da se izmijeni i sporna tačka koja se tiče zahtjeva radnika za promjenu poslodavca.
“Kolege iz Slovenije su predložile da se ide u izmjenu i dijela sporazuma koji nalaže da radnik iz BiH mora biti vezan za jednog poslodavca prvu godinu rada u Sloveniji. Ova izmjena bi rezultirala većom sigurnosti naših radnika, jer bi radnici bili u mogućnosti odmah promijeniti poslodavca ukoliko uoče da se neke odredbe ugovora o radu krše ili ne ispunjavaju”, kazali su iz Agencije za rad i zapošljavanje, dodajući da je situacija sa bh. radnicima u Sloveniji trenutno zadovoljavajuća i da se redovno kontrolišu uslovi rada.
Zvanični podaci govore da se u Sloveniji najviše traže KV i radnici sa SSS, a prije svih vozači, varioci, armirači, tesari, zidari, elektroinstalateri, kuvari. Kada su u pitanju bh. radnici sa visokom stručnom spremom, kojih je u Sloveniji oko tri odsto, uglavnom su to mašinski i građevinski inženjeri.
Samo u posljednje četiri godine, zbog odlaska u Sloveniju, BiH je napustilo preko 5.500 profesionalnih vozača, a preregistrovalo se više od 1.300 prevozničkih firmi, tvrdi Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, a upravo je on jedan od njih.
“I ja sam jedan od tih koji je otišao odavde, imam registrovanu firmu u Sloveniji, u Krškom. Podaci o kojima govorite znače nastavak trenda odlaska profesionalnih radnika, vozača i svih kadrova odavde, prvenstveno u Sloveniju, pa iz Slovenije dalje u zemlje EU. Očekivati je da će u narednom periodu biti još veći odliv i da će se pogoršati uslovi za rad u BiH, te da ćemo ostati bez mnogih kadrova, pogotovo vozača”, poručio je Grbić za “Nezavisne novine”.
Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i komunalnih djelatnosti RS, kaže da će bolji uslovi koje nudi Slovenija svakako uticati na odluku da radnici napuste BiH.
“Činjenica je da su ovdje uslovi sve gori i gori, a našim radnicima u inostranstvu se daju sve bolji”, poručuje za “Nezavisne” Vrabičićeva, koja je uvjerena da se uslovi rada i te kako mogu promijeniti i u BiH, ali da za to, kako ističe, ne postoji volja.
“To može svaka država, ali je kod nas nekakav takav mentalni sklop da želimo da izrabljujemo ljude za sopstvenu korist, za najnižu platu, a naše poslodavce ne zanima da li ti ljudi mogu od toga da prežive. Ali, nažalost, ljudi odavde idu i zbog politike i narušenih međuljudskih odnosa, jer jednostavno žele da svojoj djeci omoguće bolji i sigurniji život”, zaključila je Vrabičićeva.
