Malinari širom Srpske početkom marta trebalo bi da uđu u malinjake, međutim još nije sigurno koliko će njih to i učiniti, jer sredstava za rad nemaju, a otkupna cijena nije dovoljna da pokrije sve troškove.
Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet”, ističe za “Nezavisne novine” da je prethodna godina bila jedna od najtežih za proizvođače u području Bratunca, Milića i Srebrenice, a sezona koja predstoji biće potpuno neizvjesna.
“Najvjerovatnije ćemo pokušati još ove godine, ali izgleda da je ovo početak kraja bavljenja malinarstvom, ako ostane ovakva cijena”, kazao je Stojanović, koji se ovim poslom počeo baviti prije skoro 30 godina, odnosno, kako ističe, među prvima, na području Bratunca, Srebrenice i Milića.
Prema njegovim riječima, otkupna cijena je nikakva, a uz to novac još nije isplaćena svima, što stvara poteškoće.
“Nama će biti problematično da ljudi uđu u malinjake, jer nisu naplatili i nemaju sredstava”, ističe on dodajući da je zarada od prošlogodišnje maline većinom otišla na lanjske troškove, a čak ih nije mogla u potpunosti ni pokriti.
Kako navodi, još ranije su utvrdili da bi sve ispod pet i po maraka po kilogramu bilo malo, jer nije rentabilno.
Ističe da postoji dosta malinjaka koji se uništavaju, ali i onih koji se više ne obrađuju.
“Takvi su najopasniji, jer šire bolest na susjedne malinjake, a bolest prenose i vjetar i pčele. Biće sigurno manjka maline na tržištu zato što i ono što se obrađuje, nazor se obrađuje”, kaže Stojanović za “Nezavisne novine”.
Navodi da bi bolja cijena trebalo da bude i u interesu lokalne samouprave, ali i Ministarstva.
Prema njegovim riječima, hladnjačari u Republici Srpskoj su se u velikoj mjeri oslonili na kolege u Srbiji, a problem je u tome što je Srbija zabranila uvoz malina dok ne proda svoje u zemljama inostranstva.
“Hladnjačari treba da traže svoje tržište, a ne da čekaju da zavise od Srbije, pa da Srbija bude posrednik. Treba tražiti nova tržišta, japansko tržište, američko tržište, kanadsko, a ne samo Evropsku uniju, koja većinom kupuje malinu iz Ukrajine i Poljske, bez obzira na to što je lošijeg kvaliteta, ali je jeftinija”, objašnjava Stojanović.
Kontaktirali smo sa još nekoliko proizvođača malina, međutim, kako kažu, situacija je loša, na šta već duže vrijeme upozoravaju, a upravo zbog toga izjave nisu htjeli ni davati.
U razgovoru kažu da nisu sigurni šta će donijeti ova sezona koja je na pragu.
Petko Rankić, vlasnik hladnjače za skladištenje voća “Agro-dr” iz Bratunca, rekao je za “Nezavisne novine” da je njegova hladnjača puna prošlogodišnjeg roda.
“Nisam prodao ništa. Možda jedno vozilo ili dva da sam prodao. Nismo prodali te količine koje smo otkupili prošle godine”, kaže Rankić.
Kako navodi, nada se da će ova godina biti bolja i uspješnija u odnosnu na prethodnu.
“Naravno da ćemo vršiti otkup i ove godine. Nadamo se da će ova godina biti bolja i uspješnija od prošle, međutim niko nema neku sigurnost. To je roba berze, svake godine se cijena mijenja i nismo nikada sigurni koja će biti cijena”, kaže on te dodaje da na cijenu utiču maline iz Ukrajine, Poljske i Čilea.
