Proizvodnja maline u Zeničko-dobojskom kantonu trenutno proživljava najtežu krizu u posljednjih dvadesetak godina. Zbog još uvijek neizvjesnog plasmana na tržište Evropske unije, prošlogodišnji proizvodi su na čekanju u hladnjačama što je ujedno i jedan od razloga zbog kojih nije definisana ovogodišnja otkupna cijena maline. Proizvođači apeliraju na pomoć vlasti kako bi se u nadolazećoj sezoni spasila proizvodnja.
Uzgoj maline u Željeznom polju kod Žepča skoro već dvije decenije jedna je od najzastupljenijih poljoprivrednih grana. No, kako tvrde uzgajivači, malinarstvo prolazi kroz najtežu krizu.
„Hladnjačarima i zadrugama je najbitniji proizvođač jer ako nema proizvođača nema ni maline, a definitivno je u 2022. godini, ovih 20 godina što radimo oko maline je najteža godina“, navodi Mustafa Hodžić, direktor Poljoprivredne zadruge Poljar Žepče.
Uprkos činjenici da je teška sezona iza njih, proizvođači jagodičastog voća u novu sezonu ušli su ipak sa optimizmom iako ih boli činjenica da ni otkupna cijena konkretno maline još nije poznata.
„Najveći je problem što nije uopšte objavljena cijena i ljudi će sami sebe resetovat hoće li da radi malinu ili neće. Nek je 4, 5, 6, nebitno koliko odredi a onda će se ljudi odrediti hoće li raditi malinu ili neće, ovo je sve nagađanje“, kaže Mehmedalija Jusufović, poljoprivrednik iz Željeznog polja.
Zbog reduciranog izvoza maline na tržište Evropsko unije, hladnjače su pune prošlogodišnjih proizvoda, pa se još ni otkupljivači ne usuđuju objaviti cijenu maline za nadolazeću sezonu. Proizvođači su ogorčeni na odnos svih nivoa vlasti koji se, kako kažu, ne žele pozabaviti ovim problemom iako su i sami nudili rješenja.
„Da se proba iznaći mogućnost kreditiranja otkupljivača-hladnjačara u smislu da oni ispune obaveze prema proizvođačima, a da oni ostanu dužni tipa Razvojne banke ili garancijskog fonda za kojeg znam da ima i u ZDK i sredstva su ta često neupotrebljiva, a u ovom slučaju bi spasila proizvodnju“, smatra Emir Tutnjić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika ZDK-a.
U Ministarstvu poljoprivrede ZDK naglašavaju da je uzgoj jagodičastog voća jedno od strateških opredjeljenja aktuelne Vlade i da je u ovoj godini za podršku ovoj proizvodnji planirano 600.000 maraka, što je gotovo duplo veći iznos u odnosu na godinu ranije. Osim toga predviđene su i ostale subvencije u određenim iznosima.
„Sezona je u 2023., ljudi ponovo ulažu sredstva, a ima duga ljudima od 1.000 do 20.000 maraka. Mislim da bi se trebale uključiti sve institucije sa nivoa države da se potpomogne da bi se održala proizvodnja. Ukoliko se to ne desi mislim da bi tu bio kraj malinarstva“, upozorava Jusufović.
„Podrška s bilo kojeg nivoa bila bi nam dobra, a pošto je već strateška proizvodnja na nivou kantona zahtjeva stratešku podršku tako da smatramo da se ovdje niko nema pravo ogradit, ni mi predstavnici proizvođača, ni proizvođači sami, a pogotovo hladnjačari i predstavnici institucija vlasti i resornog ministarstva“, dodaje Tutnjić.
I dok vlada neizvjesnost kada će prošlogodišnji proizvodi završiti na policama marketa širom Evropske unije kao što je to godinama ranije bio slučaj, trenutnu sudbinu proizvođača iz Zeničko-dobojskog kantona dijele i ostali poljoprivrednici u Federaciji. Ukoliko ne bude adekvatnog odgovora nadležnih, kao ni definisane otkupne cijene maline, proizvodnja bi definitivno mogla doživjeti krah.
Federalna.ba
