Maline nema ko da bere, upitno je, da li će ih na policama uopšte i biti?
Kvalitet ovogodišnejg roda maline ispunjava sve kriterijume kvaliteta jer sadrži dovoljnu količinu šećera, kažu malinari, zahvaljujući velikom broju sunčanih dana.
Međutim, količina roda usljed lošeg vremena i velike količine kiše, nije izdašna kao ranijih godina. No, malinare muče i drugi, mnogo veći problemi. Prvi je niska otkupna cijena a drugi što maline, nema ko da bere. Kažu, ovakva situacija prijeti da uguši malinarstvo.
Naselje Bistrica nedaleko od Banjaluke. Vlasnicima imanja poljoprivreda ovdje nije primarno zanimanje. Veliki dio zemljišta je neobrađeno. Jedan od rijetkih na ovom području koji se unazad nekoliko godina bavi proizvodnjom maline jeste i Srđan Vukelić.
No, da li će i naredne sezone proizvoditi i prodavati ovo voće, upitno je, jer se, kako kaže, nalazi u pat poziciji. Problema je mnogo a rješenja ni na vidiku.
“Strah me je šta će se desitit sljedeće godine sa beračima i u slučaju da se desi da trebam da uberem količinu od dvije do tri tone maline, ako ne budem mogao i ne nađem radnike, to će biti veliki problem. U pitanje je dovedena i berba maline. Očekivana količina koja bi treablo da bude u idealnim uslovma je između dvije i tri tone na toj površini. Ove godine je bilo daleko od toga, četvrtina od svega toga. Veliki problem je radna snaga. Ove godine smo roditelji, djeca i mi iz kuće samo brali i niko više. I to smo jedva postigli”, ističe Srđan Vukelić proizvođač malina.
Malinari berače plaćaju po učinku, odnosno, na osnovu količine ubranog proizovda. Ove godine, malinu niko nije htio da bere, iako su, vlasnici plataža nudili i do 2 dvije marke po kilogramu.
Ovaj malinjak prostire se na oko dva dunuma površine a na kojem je zasađeno između 12. 000 i 15.000 sadnica maline. Ovo je sorta ‘vilamet’ jedna od najukusnijih i najljepših malina koja savršeno uspijeva na našem području. Međutim, iako je trebalo da se bere do kraja ovog mejseca, to neće biti izvodljivo jer je rod podbacio.
Zbog vremenskih uslova ova sezona nije idealna, no uprkos tome, rod je izuzetnog kvaliteta jer sadrži dovoljnu količinu šećera.
“U savršenom stanju je malina za sljedeću godinu bar sada u kakvoj je fazi”, navodi Vukelić.
Pored nedostatka radnika jedan od problema je i niska otkupna cijena.
“Ja sam ‘na malo’ organsku malinu prodavo po deset maraka. Cijena na tržnici bila je puno veća, a još niko se nije izjasnio koja će cijena biti otkupa na veliko u hladnjačama”, pojašnjava ovaj proizvođač malina.
Ista muka muči malinare i na drugom kraju zemlje – u Podrinju. Zbog najavljane loše cijene otkupa, malinari kažu, nisu mnogo ni ulagali uz poruku da prate cijene u okruženju.
“Mi se nadamo cijeni koja neće biti ispod pet maraka, a ako bude, onda smo učistom minusu, jer proizvodnja je, koštanje jednog kilograma maline preko četiri marke a nama se već najavljuje neka cijena od tri marke, što znači da mi u čistom gubitku radimo ove godine. Vidjeećmo na kraju kako će se to sve završiti”, poručio je Ivan Stojanović predjsednik Upravnog odobora malinara Dervente, Bratunca i Milića.
I dok su proizvođači na mukama, ništa bolje nije ni nakupcima kao ni krajnjim potrošačima.
Kupci pazare dinju za koju će izdvojiti 2,5 marke po kilogramu, a ima i onih koji će za 300 grama malina, odvojiti 3 marke dok je za kilogram potrebno dati 12 maraka. Koliko će ko pazariti, zavisi od dubine nočanika.
