BiH još nije odobrila nijedan zahtjev za dobijanje azila koji su uputili ilegalni migranti uhvaćeni u našoj zemlji, kazao je za Faktor ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
– Svi otkriveni ilegalni migranti se smještaju u prihvatne centre i dobar dio njih odmah iskaže želju za dobijanje azila. Međutim, u svim dosadašnjim slučajevima podnosioci zahtjeva su napuštali azilantske centre i prije nego što se donese odluka o njihovom zahtjevu – kazao nam je Mektić, ističući kako BiH za sve ove migrante predstavlja samo tranzitnu rutu, a ne krajnju destinaciju.
Granična policija BiH je u periodu od početka ove godine do 8. marta zabilježila 1.084 ilegalna migranta, od čega je u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice evidentirano 574 državljana iz zemalja visokog migracijskog rizika. Kako nam je saopćeno iz GPBiH, 510 osoba je odvraćeno od ilegalnog ulaska u našu zemlju zbog angažiranja policijskih službenika na samoj graničnoj liniji između BiH i Crne Gore i Srbije, van graničnih prijelaza.
– Najveći broj ilegalnih migranata otkriven je na području Trebinja, Gacka, Višegrada, Zvornika, Bratunca, Velike Kladuše, Bijeljine, Bihaća te u manjem broju na području Brčkog, Foče, Posušja, Čapljine i Gruda. Najveći broj evidentiranih ilegalnih migranata u 2018. godini su državljani Sirije 183, Libije 75, Pakistana 62, Afganistana 51 i Palestine 49 – saopćeno je iz GPBiH.
Nakon otkrivanja ilegalnih migranata započinje njihovo procesuiranje, koje uključuje utvrđivanje identiteta, obavljanje razgovora, pokretanje prekršajne prijave zbog nezakonitog prelaska granice, te eventualno prijem zahtjeva za azil, ako uhvaćena osoba to zatraži.
– Prema dostupnim podacima kojima raspolaže GPBiH, u periodu od 01. januara do 08. marta ove godine namjeru za azil je iskazao 251 stranac dok je njih 64 podnijelo zahtjev za azil – napomenuli su iz GPBiH.
Uobičajeni postupak, u slučajevima kada uhvaćene osobe ne podnesu zahtjev za dobijanje azila, ili kada im taj zahtjev bude odbijen, podrazumijeva deportaciju ilegalnih migranata.
– Kada imamo materijalne dokaze iz koje države su ilegalni migranti ušli u BiH mi pokrećemo postupak readmisije, odnosno pokušamo ih izručiti Srbiji i Crnoj Gori, koje se, kao i BiH nalaze na balkanskoj ruti migranata prema zapadnoj Evropi i odakle dolazi najveći broj ilegalnih migranata. Sa Srbijom do sada nismo imali nikakvih problema, ali Crna Gora odbija da primjenjuje sporazum o readmisiji kojeg imamo sa tom zemljom i ne želi da prihvati migrante, bez obzira na dokaze. Ako nemamo dokaza iz koje države su došli migranti, onda ih pokušavamo, ako je to moguće, vratiti u njihove države porijekla – kazao nam je ministar Mektić.
Međutim, kao što vlasti BiH deportuju ilegalne migrante koji uđu u našu zemlju, tako je obavezna prihvatiti one koji budu uhvaćeni u drugim državama.
– Kada Hrvatska otkrije ilegalne migrante i ako imaju dokaze da su oni došli iz BiH, mi ih, u skladu sa potpisanim sporazumom o readmisiji, prihvatamo. Mi se nalazimo u veoma specifičnom položaju, jer se nalazimo na vanjskoj granici EU-a, sa kojom imamo graničnu liniju dugu oko 1.000 kilometara. Mi, zapravo, predstavljamo branu za migrante prema EU – napomenuo je Mektić.
Postoje i oni koji ovu migrantsku krizu pokušavaju da iskoriste za krijumčarenje ljudi.
– Do sada je otkriveno nekoliko slučajeva trgovine ljudima. Nedavno je čak provedena i policijska akcija u kojoj su otkrivene i uhapšene osobe koje se bave nedozvoljenom trgovinom ljudima. Svi takvi slučajevi predaju se nadležnim organima na dalje postupanje – potvrdio je Mektić.
U vrijeme dok je balkanska ruta išla preko Grčke, Makedonije i Srbije dalje prema Hrvatskoj i Mađarskoj, Makedonija i Srbija su organizovali prevoz za migrante preko svojih teritorija.
– Tada je bila sasvim drugačija situacija. Evropa je imala otvorene granice za migrante. Međutim, stanje je sada sasvim drugačije. Ti ljudi se tretiraju kao ilegalni migranti, tako da je naš zadatak da ih pokušamo spriječiti da uđu u BiH, odnosno da ih zaustavimo na njihovom putu dalje ka Evropi – dodsao je Mektić
