Meteorolozi “AccuWeathera” objavili su veliku prognozu za proljeće za Evropu.
Kako pišu, u nekim će se zemljama zadržati dugotrajan zimski obrazac, dok će se druge morati nositi s potencijalno opasnim vremenskim nepogodama kasnije tokom proljeća.
Kada su u pitanju naši krajevi, večeras stiže proljeće , a prema najava meteorologa ono će početi uz promjenjivo vrijeme i prolaznu kišu.
Ljepše vrijeme očekuje se u toku sedmice, uz znatan porast temperature, međutim novo naoblačenje očekuje se već za vikend, uz mjestimičnu kišu.
Prema riječima stručnjaka, rano proljeće u našim krajevima ali i ostatku Balkana biće obilježeno olujama.
“Oluje u jugozapadnoj Europi i povećanje proljetnih oborina u južnim regijama izazivaju zabrinutost među prognostičarima zbog opasnosti od poplava na lokacijama kao što su Italija i Balkan. S obzirom na to koliko je Sredozemno more toplo, oluje bi mogle osigurati dodatnu vlagu i dovesti do povećanja prijetnji od poplava. To je posebno zabrinjavajuće za zapadne padine Apenina i Dinarskih Alpa”, objasnio je Tajler Rojs, viši meteorolog “AccuWeathera”.
U Italiji bi dotok vlage tokom prve polovine proljeća takođe mogao dovesti do povećane opasnosti od vremenskih nepogoda, koje bi pak mogle dovesti do raznih prijetnji poput razornih vjetrova, tuče i bujičnih poplava.
Kako će biti sve toplije, rast će i opasnost od vremenskih nepogoda.
Kako će učinci iznenadnog stratosferskog zagrijavanja postupno prestajati širom sjeverozapadne Evrope do kraja marta, trend visoke temperature će preuzeti kontrolu nad regijom i zavladaće sušniji uslovi. Međutim, i dalje će biti mogući kišni prodori, zbog čega prognostičari vjeruju da bi ukupne količine oborina ovog proljeća mogle biti blizu prosjeka.
Prognostičari su posebno istakli Njemačku i Poljsku kao dvije zemlje koje će ovog proljeća biti suočene sa značajnim rizikom od velikih oluja, zajedno sa susjednim područjima sjeverno i istočno od alpskih regija.
Dijelovi zapadne Španijee i Portugala takođe će se suočiti s nestabilnim početkom proljeća.
“Kako proljeće počinje, možemo vidjeti pojavu nestabilnih uslova na Pirinejskom poluotoku. Uslovii će postati suši i topliji u drugom dijelu proljeća”, objasnio je viši meteorolog “AccuWeathera” Alan Repert.
Velik dio jugoistočne Europe će se u drugom dijelu proljeća suočavati s iznadprosječnim temperaturama. Lokacije od Rima do Bukurešta su sredinom ožujka imale temperature tipične za kasni travanj, a ovaj trend zagrijavanja zadržat će se i tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, praćen povremenim kišama.
Kada je u pitanju ostatak Evrope, očekuje se da će se temperature širom Velike Britanije približiti istorijskom prosjeku do kraja aprila, ali se očekuje da ovaj prelaz neće doći kao glatko, postupno povećanje prema toplijim danima.
“U Velikoj Britaniji i Irskoj očekuju se velike promjene temperature koje će se ujednačiti tek krajem aprila”, .
Temperature bi mogle biti iznad istorijskog prosjeka duže vrijeme u Engleskoj, Valesu, Sjevernoj Irskoj i dijelovima Škotske; međutim, valovi frontalnih prolaza mogu poremetiti trend proljetnog zagrijavanja i na neko vrijeme spustiti uslove na nešto ispod prosjeka.
Očekuje se da će se opasnost od mraza ili smrzavanja zadržati do sredine aprila u dijelovima Velikoj Britaniji, protežući se daleko na jug. Šanse za snježne padavine koje će pasti u proljeće vjerojatno će biti izolovane na višim terenima širom Škotske, Engleske i Valesa, dok će se nizine suočiti s manjom prijetnjom od proljetnih pljuskova kako temperature počnu padati.
Sve u svemu, vrijednosti oborina u Velikoj Britaniji mogle bi biti nešto iznad istorijskog prosjeka tokom aprila i maja. U tipičnoj godini, najsušniji mjeseci za London uključuju razdoblje od februara do maja.
Južnu Evropu u prvom dijelu proljeća takođe bi opet mogla zadesiti suša, piše “AccuWeather”.
Prema Météo Franceu, niz od 32 uzastopna dana bez mjerljivih padavina opažen je od 20. januara 2023. do 21. februara 2023. Time je postavljen novi rekord za najduži uzastopni niz dana bez mjerljivih padalina od 1959. Još jedan značajan dio bio je 2020. od 17. marta do 16. aprila, kada je zabilježen 31 uzastopni dan bez mjerljivih oborina.
