Pariski klimatski sporazum iz 2015. godine trebalo je da bude prekretnica u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Ovaj historijski sporazum okupio je gotovo 200 zemalja koje su se obavezale da će ograničiti porast temperature na 1.5°C više od predindustrijskog nivoa.
Međutim, već 2024. godine prosječna globalna temperatura porasla je za 1.6°C, probijajući preporučeni prag za manje od decenije i povećavajući rizike od ekstremnih vremenskih nepogoda, suša, požara i uništavanja usjeva.
Prema podacima UN, do kraja vijeka ovo zagrijavanje moglo bi da dostigne razornu vrijednost od 3.1°C iznad predindustrijskih nivoa, čak i uz primjenu trenutnih klimatskih politika, piše “The Independent”.
Globalno zagrijavanje premašilo 1,6°C u odnosu na predindustrijski period.
Naučnici su dokazali da su ljudi odgovorni za većinu globalnog zagrijavanja u posljednja dva vijeka, počevši od industrijske revolucije.
Međutim, Pariski sporazum se nalazi pod velikim pritiskom, posebno zbog Donalda Trampa, koji je po drugi put povukao SAD iz ovog sporazuma, istovremeno promovišući politiku “buši, samo buši” kako bi povećao proizvodnju nafte i gasa. Predsjednik Argentine Havijer Milej nazvao je globalno zagrijavanje “socijalističkom laži”.
Gotovo 95 odsto zemalja propustilo je rok UN za podnošenje novih klimatskih obaveza za 2035. godinu, prema izvještaju Carbon Briefa. Do 10. februara ove godine, samo 13 članica Pariskog sporazuma objavilo je planove za smanjenje emisija (ironično, među njima su i SAD, zahvaljujući planovima dogovorenim tokom Bidenove administracije).
Tokom 2023. godine, najmanje 3.1 milijarda dolara američke inostrane pomoći dodijeljena je projektima vezanim za klimatske akcije, što je obuhvatilo 1.406 različitih aktivnosti, prema podacima o stranoj pomoći.
Američka ekološka pomoć uključivala je i milijardu dolara koje je USAID uplatio u Zeleni klimatski fond, mehanizam UN za finansiranje održivih projekata u zemljama u razvoju, pod Bidenovom administracijom.
Međutim, od dolaska na vlast, Tramp je povukao četiri milijarde dolara prethodno obećanih ovom fondu i značajno smanjio sredstva za pomoć koja je doprinosila ekološkim projektima širom svijeta.
Klimatski projekti su među najugroženijima, upozorava Ed Kar, bivši savjetnik USAID i Svjetske banke, prenosi “Telegraf”.
