Zapadni posmatrači upozoravaju da je mir u Bosni i Hercegovini ugrožen. Navodi se da bi blizina Rusiji mogla dovesti do toga da Putin pređe u Bosnu i Hercegovinu, ako ne bude uspjeha u Ukrajini.
Dok Moskva vodi rat u Ukrajini, istovremeno potpiruje sukob sa proruskim separatistima u Bosni i Hercegovini. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik ne krije svoju bliskost sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom. Podrazumjeva se da će ga Moskva podržati u njegovim separatističkim planovima. Zapadni posmatrači upozoravaju da je mukotrpno izvojevani mir u balkanskoj zemlji u opasnosti, piše Deutsche Welle.
Posljednji poziv za uzbunu stigao je od američkog senatora Krisa Marfija (Chrisa Murphyja).
– Ako Putin (u Ukrajini) bude satjeran u ćošak, on će tražiti druga mjesta na kojima može izvojevati pobjede. A jedno od njih bi mogla biti i Bosna – rekao je američkoj televiziji CNN, govoreći o “veoma zabrinjavajućem vremenu za Bosnu”. U martu je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao Bosnu mogućom metom za “dalje ruske intervencije”.
Podijeljena zemlja
U ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. poginulo je oko 100.000 ljudi. Od tada je zemlja podijeljena na Federaciju BiH i RS u kojoj se većina osjeća vrlo bliskom sa “velikim bratom” Rusijom. Zbog toga se Bosna i Hercegovina nije pridružila zapadnim sankcijama Rusiji zbog napada na Ukrajinu.
Rusija je stoljećima održavala duboke bratske veze sa Srbima na Balkanu – zbog njihovog zajedničkog slavenskog i pravoslavnog naslijeđa i savezništva tokom svjetskih ratova. Kremlj je intervenciju NATO-a na Balkanu 1990-ih – prvo u BiH, a kasnije protiv Srbije tokom rata na Kosovu – vidio kao ponižavajuću provokaciju. Od tada Moskva pokušava da poveća svoj uticaj na bosanske Srbe.
U izjavama koje nalikuju Putinovoj retorici uoči napada na Ukrajinu, ruski ambasador u Sarajevu upozorio je na “reakciju” Moskve ako BiH uđe u NATO. Kremlj ne priznaje visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, koji prati poštivanje mirovnog sporazuma. Rusija je nedavno osudila “sve veće pokušaje da se prepišu principi” sporazuma “u korist EU i NATO-a i na štetu” bosanskih Srba.
Zapadna pasivnost
– Jasno je da je Rusija sada otvoreno raskinula sa Zapadom u BiH – kaže Florian Biber (Bieber), stručnjak za Balkan sa Univerziteta u Gracu.
“Pasivnost” zapada je doprinijela nestabilnosti zemlje dozvoljavajući Miloradu Dodiku da tokom godina više puta prelazi crvene linije.
Ovu ocjenu dijeli i Srećko Latal, glavni urednik regionalne mreže za istraživačko novinarstvo (BIRN). On kaže da je „Balkan destabilizovan prvenstveno zbog odsustva EU”. To je omogućilo trećim stranama poput Rusije, Kine i Turske da popune vakuum.
Ali u posljednje vrijeme Zapad posvećuje više pažnje toj balkanskoj zemlji. “Čini mi se da je ova ruska prijetnja zaista natjerala SAD i EU da zauzmu malo ozbiljniji pristup”, kaže Latal.
Podsjetimo, Washington je u januaru uveo sankcije Dodiku, a potom London (u aprilu). EU se uzdržala od poduzimanja kaznenih mjera, ali je skoro udvostručila svoje vojno prisustvo u BiH na oko 1.100 vojnika i vojnikinja. “Mjera predostrožnosti”, kako je objasnio njihov komandant, austrijski general Anton Wessely. Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu također razmatra mogućnost ponovnog slanja vojnika Bundeswehra u BiH. Nedavno je u koalicionim krugovima rečeno da bi kontingent Bundeswehra mogao podržati stabilizacijsku misiju EU, EUFOR Althea prije izbora planiranih za oktobar.
