BANJALUKA – Kilogram krompira, parizer, majonez, pavlaka, keks, 200 grama kafe, flaša soka, pasta za zube, deterdžent za suđe… To su tek neki proizvodi koje ćete danas ili sutra kupiti po nepodnošljivo visokim cijenama, a nijedan od njih neće se naći na meti “brutalne” kontrole koju je najavio premijer Srpske Radovan Višković.
Vlada kojom on rukovodi okretala je glavu od brojnih upozorenja stručnjaka, koji su tvrdili da će povećanje minimalca na teret poslovne zajednice dovesti do tektonskih potresa na tržištu, a kada su se takve najave obistinile, Višković je najavio “brutalnu” kontrolu, koja će, kako pokazuju činjenice, biti isto što i gašenje ogromnog požara čašom vode.
“Lično smatram da pojedinci neopravdano povećavaju cijene svojih proizvoda. Inspektoratu je naređena brutalna kontrola. Ne može se desiti da je u Republici Srpskoj mlijeko skuplje nego u Italiji. Ne može se desiti da je kifla ili hljeb skuplji u Republici Srpskoj nego na drugoj strani. Ili jaje ili nešto drugo”, rekao je Višković.
Međutim, šta uopšte inspektori mogu “brutalno” da urade? Domet takve kontrole je, najblaže rečeno, zanemariv jer su marže ograničene tek nekolicini proizvoda, od čega, primjera radi, samo tri (mlijeko, jogurt i margarin) idu u frižider.
Proizvodi kojima je marža ograničena su, naime, kuhinjska so (od jedan kg), svinjska i biljna mast, suncokretovo ulje od litar i pet, šećer od kg i pet, margarin (od 250 i 500 g), pšenično brašno, lijekovi, te zamjena za majčino mlijeko.
Tu još spadaju i pasterizovano i sterilizovano mlijeko od jednog litra (ali samo od 2,8 odsto mliječne masti), te mlijeko u plastičnoj foliji, kao i jogurt (samo od 2,8 odsto mliječne masti i samo u pakovanju od litra).
Na spisku je i hljeb od brašna TIP-500 i TIP-850, što znači da tu nije nijedan drugi pekarski proizvod, pa čak ni hljeb ako u njemu ima i gram drugog brašna. Marža je, osim toga, ograničena i na gorivo. I to je sve.
U praksi to znači da ćemo se mi, dok inspektori “brutalno” kontrolišu proizvode koje možemo nabrojati na prste, i dalje čuditi kad vidimo koliko košta kilogram piletine ili banana, koja je cijena praška za veš, pošto je tegla ajvara ili kiselih krastavca i slično.
Čudićemo se jer su trgovcima, doslovno, odriješene ruke da uzimaju koliko god hoće, pošto marža na te proizvode nije ograničena, što znači da nisu prekršili zakon ako uzmu i 300 odsto od nabavne cijene.
Štaviše, jedan od dobavljača nam je, u nezvaničnom razgovoru, potvrdio da je primijetio da njegov proizvod ne košta isto u svakoj trgovini jer je jedan trgovac obračunao 15 odsto, drugi 20, treći 30, a četvrti 40 odsto marže. I svi oni rade po zakonu.
“Trgovac na čokoladu može uzeti 500 odsto marže jer ona nije ograničena”, pojasnio je sagovornik “Nezavisnih novina”.
Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da je inflacija i dalje na snazi, a da će inspektori kontrolisati samo osnovne životne namirnice, u skladu sa ranijom uredbom Vlade, kojom je ograničena marža.
“Dok god je dozvoljeno slobodno formiranje cijena, nebo je granica”, ističe Marićeva za “Nezavisne novine”.
Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, potvrđuje da inspekcija po pitanju cijena može samo gledati u proizvode kojima nije ograničena marža.
“Brutalne kontrole, a u vezi sa poštovanjem uredbi o ograničenju marži, traju već dvije godine. Stalno po nalogu premijera izlaze inspekcije. Ne znam kakva brutalnija kontrola može biti. Mislim da nikakvih efekata tih kontrola neće biti”, kaže Trivić za “Nezavisne novine”.
Iz Inspektorata Srpske kažu da su informacije koje su se pojavile u javnosti proteklih dana da će cijene određenih proizvoda biti povećane zbog povećanja minimalca u Republici Srpskoj, a koji se primjenjuje na januarske plate, ukazale na potrebu pojačanog inspekcijskog nadzora u narednim danima, upravo kako bi se spriječile zloupotrebe. Međutim, i u Inspektoratu kažu da će se to odnositi na poštovanje Uredbe o marži.
“S tim u vezi, privredni subjekti koji obavljaju djelatnost trgovine mogu očekivati intenzivnije kontrole kada je riječ o cijenama proizvoda čija marža je ograničena uredbom i još jednom skrećemo pažnju na visoke kazne, koje iznose 10.000 KM za pravno lice i 5.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu”, naveli su iz Inspektorata.
S druge strane, iz Vlade Srpske, stiče se utisak, još nemaju krizni plan za divljanje cijena izazvano povećanjem minimalca. Ono što najavljuju moglo bi se podvesti pod kozmetičke mjere.
“Mi ćemo u saradnji sa predsjednikom Vlade doraditi uredbe koje već imamo, posebno u oblasti pekarskih proizvoda. Ne mislim na sve pekarske proizvode, treba da poštujemo slobodno tržište. Ono što možemo raditi jeste da obezbijedimo osnovni, narodni hljeb što jeftiniji”, rekao je resorni ministar Denis Šulić.
Kada se podvuče crta, ispostavilo se tačnim ono na šta su stručnjaci upozoravali: oni kojima je povećan minimalac danas sve plaćaju drastično skuplje, tako da su dobili na mostu, a izgubili na ćupriji. Slučajno ili ne, jedino je na dobitku vlast, koja je opteretila privredu, a sebi obezbijedila veće prihode u budžetu.
