Zbog suše, a prethodno mraza i leda, koji su nanijeli veliku štetu u prinosima u poljoprivredi, u Bosni i Hercegovini će doći do povećanja cijena mlijeka, mesa, voća i povrća, najavljuju poljoprivrednici. Poljoprivredni proizvođač Nihad Hamušić sa područja Brčkog kaže za Anadolu Agency kako će najviše posljedica biti po stočni fond.
“Gotovo sve je uništeno. Sve je izgorjelo kada je u pitanju silaža. Tu će skoro 100 posto da bude šteta. Tako da će sigurno za 80 posto stočnog fonda osjetiti se posljedice. Ne zna čovjek šta da kaže, osim katastrofa”, kaže Hamušić.
Na području bosanske Posavine, naglašava Hamušić, najviše štete je na prinosima i usjevima kukuruza te travama.
“Ko je imao travu, sem djeteline, samo je bio jedan otkos, više nije imao šta pokositi. Djetelina je najotpornija, ali i ona je stradala, ali u odnosu na druge je ipak nešto bujalo. Ostale miješane trave, su, pak, na poljima sve izgorjele od sunca”, naglasio je Hamušić.
Već se osjete i posljedice suše u Bosni i Hercegovini jer je, kaže Hamušić, smanjena proizvodnja mlijeka.
“Ovi malo veći stočari možda neće skroz raspustiti farme, oni su sakupili sijena, ali bit će manje 30 do 40 posto proizvodnja mlijeka, to je sigurno. Ali, ipak, uspjet će nekako prehraniti goveda. No, sigurno da i veliki broj njih razmišlja o smanjenju stočnog fonda. Ali, manji stočari su u velikom problemu. Veliki se nekako snađu, obezbijede, najviše štete bit će kod onih koji imaju manji broj stoke”, naglašava Hamušić.
Ništa bolje stanje kada su u pitanju posljedice usljed suše nije ni u ostalim granama poljoprivrede. I Hamušići koji se bave i stakleničkom proizvodnjom povrća, kao i na otvorenom i unutra, već zbrajaju štete.
“U plastenicima ima nešto uroda što je spašeno, ali na otvorenom sve je sunce gotovo uništilo. Ove godine ako budemo uspjeli pokriti svoje troškove bit će dobro, bili bismo zadovoljni, da ne budemo u minusu. Da budemo na pozitivnoj nuli, bilo bi sjajno”, kaže Hamušić.
Sve je, navodi, spaljeno, a posebno su stradali zasadi paprika i patlidžana. To je sve, veli, izgorjelo.
“Zalud je i zalijevanje kada sunce prži. Nije bilo pomoći. Na otvorenom je stradao stoga veliki broj zasada. U plastenicima je, ipak, nešto malo ostalo zato što smo ih zatamnjivali i tako smo nešto sačuvali. Ali, smanjeni su prinosi, a bit će i proizvodnja. Ljudi koji proizvode na otvorenom, oni će ako budu u mogućnosti da postave plastenike, nastaviti da nešto proizvode. Jer, tako makar nešto mogu proizvesti u plastenicima. Dok vani se ništa neće moći proizvesti ako se ovako nastavi. Proizvođači će jednostavno odustajati jer je šteta ogromna”, navodi Hamušić.
Na području sjeveroistočne Bosne zbog suše, a prethodno mraza i leda u proljeće stradao je i urod voća. Hamušić navodi kako u tom dijelu kada su u pitanju voćke nije ostalo možda više od 30 posto kako treba.
“Najviše je stradala šljiva. Nije ostalo deset posto parcela da je šljiva rodila. Ovo drugo je sve opalo. Ima primjera da su kolege radili i 50 dunuma šljive. Skroz je sva šljiva stradala, opala, utučena. Bili su rani mrazevi, sada suše tako da je sve uništeno”, kaže Hamušić.
Zbog svega što je zadesilo poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, on smatra kako su u narednom periodu neminovna posljupljenja.
“Doći će do poskupljenja mlijeka, mesa, povrća i voća. To će sve gore da ide. Pogotovo u Bosni. Ali, situacija nije ništa bolja ni u regionu, odnosno susjedstvu. Jer je svugdje zadesila neka nepogoda. Ako negdje nije suša, jeste led zadesio i sve uništio”, ističe Nihad Hamušić.
