Potezi Narodne skupštine Republike Srpske i osnivanje entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i dalje su u fokusu domaće i međunarodne zajednice. Ni danas nije manjkalo reakcija na glasanje u Skupštini. Dok sa jedne strane srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i prvi čovjek Narodne skupštine poručuju – Zakon ćemo realizirati, postupali smo u skladu sa Ustavom, istovremeno i novi pozivi na konkretnu reakciju međunarodne zajednice.
Je li ustavno jučerašnje usvajanje Nacrta zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske? Potpuno suprostavljene odgovore dali su nam stručnjaci. Dok pojedini profesori ustavnog prava eventualno uspostavljanje novog krovnog pravosudnog tijela u Republici Srpskoj paralelno sa onim na nivou Bosne i Hercegovine vide kao ne samo otimanje nadležnosti od države već njeno potpuno rušenje, drugi njegovo formiranje smatraju ustavnim jer nije došlo do mijenjanja nijednog člana Ustava Bosne i Hercegovine.
“Tekst Ustava nije mijenjan. Ranije jeste postignut jedan sporazum, kada je jedan dio nadležnosti predat u Vrhovni sudski i tužilački savjet, ali taj dogovor nije bio trajan i ostavljeno je na raspolaganje entitetima u slučaju nezadovoljstva njegovim radom, a to nezadovoljstvo mora biti ozbiljno i argumentovano, da se uspostave svoje nadležnosti i selektivno vrši izbor sudija i tužilaca”, kaže Radomir Lukić, profesor ustavnog prava.
“Pretpostavljanje postojećem zakonu o VSTV-u BiH i svako njegovo podrivanje vodi rušenju uspostavljenih nadležnih struktura, koji ide ka njegovom rušenju i uspostavljanju paralellnih struktura kao što je VSTV RS, suprotno je sa Ustavom BiH i sa samim zakonom o VSTV-u BIH”, smatra profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić.
Otvoreno je i pitanje je li postupkom zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj napadnut ustavno-pravni poredak države, što bi za posljedicu imalo reakciju Tužilaštva BiH? Stručnjaci takođe navode da Krivični zakon BiH ne prepoznaje ovakva djela kao ona koja sadrže elemente krivične odgovornosti.
Uz pozive da reaguje državno tužilaštvo, pojedini političari međunarodnoj zajednici spočitavaju i blagu i neadekvatnu reakciju. I analitičari su oprezni u prognozama hoće li biti konkretnih poteza i korišćenja bonskih ovlaštenja.
“Sve je ovo na nekom dugom štapu i upravo zato međunarodna zajednica i ne reaguje, jer ništa konkretno se nije ni desilo. Šta, imate jedan nacrt zakona koji je usvojen, a kad će on biti usvojen i da li će, pitanje je”, ističe analitičar Velizar Antić.
“Mislim da je i Dodik iznenađen činjenicom da nema nikakve reakcije suvisle od strane međunarodnih aktera. Mislim da je jedini način bila sankcija, da bi se sve ovo zaustavilo, kao što je to uradio SAD protiv pojedinaca, a iste sankcije nisu pratile zemlje EU”, navodi analitičar Admir Huskić.
Postoje i ona zajednička viđenja analitičara, poput toga da je posljednji potez vladajućih stranaka u Republici Srpskoj zapravo njihov pokušaj da se zaštite od krivične odgovornosti zbog, kako navode, korupcije i brojnih afera koje su isplivale u proteklom periodu.
