“Mišljenja sam da koncepti koji su nametnuti radi imenovanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine predstavljaju daljnju etnonacionalizaciju ustavno pravnog poretka Federacije BiH, a da etnonacionalizacija nije više u skladu s evropskim standardima, pa čak u nekim aspektima i sa civilizacijskim aspektima u 21. vijeku”, govori u intervjuu “Jedan” ekspert iz oblasti ustavnog prava Nedim Ademović.
Ademović smatra da zadiranje u Ustav Federacije, na način kako je to uradio Kristijan Šmit, nije bila ingerencija visokog predstavnika. Kaže kako Šmitova odluka ima loše, ali i dobre strane. Loše je, smatra, to što odluka vodi ka daljnjoj etnonacionalizaciji društva i ne doprinosi relaksaciji na političkoj sceni.
“Umjesto da se ide u relaksaciju odnosa između, s jedne strane građana i s druge strane kolektiviteta, pa i samih kolektiviteta između sebe, ide se ustvari i dalje ka nabijanju te atmosfere koja nije dobra i koja ustvari generiše manipulaciju sa stanovništvom i napetost između kolektiviteta, koja najčešće rezultira blokadama”, kaže Ademović za BHRT.
Vlada Federacije nije u cijelosti oktroisana
Dobra strana odluke visokog predstavnika je, kako smatra Nedim Ademović, to što je na kraju omogućeno formiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i što ona nije nametnuta, kako tvrde iz Stranke demokratske akcije.
“Vlada nije u cijelosti oktroisana. Oktroisan je ustvari potpis potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine g. Lende (potpredsjednik FBiH Refik Lendo (SDA) op.a.). On je zamijenjen odlukom visokog predstavnika. Međutim, ta Vlada, ipak, nevezano za odluku visokog predstavnika morala je dobiti 50+ glasova u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine što se i desilo. Jer, visoki predstavnik nije nametnuo Vladu, već je nametnuo samo taj potpis, a neko je morao da pronađe većinu u Parlamentu FBiH”, pojašnjava Ademović.
U normalnoj državi Milorad Dodik bi već odgovarao za pokušaj secesije
Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović se nada da će novi koalicioni partneri koji razgovaraju, prije svega sa SNSD-om, iznaći način za jačanje državnih institucija. Sada je situacija takva da su, kako kaže, mnoge ingerencije Bosne i Hercegovine samo na papiru.
“Bez obzira što Ustavni sud uživa monopol sile, što je Parlament Bosne i Hercegovine nadređen entitetima, što bi Ustav Bosne i Hercegovine trebalo da se poštuje, što postoji kao i u svakoj državi jasna supremacija državnih institucija, državnog ustava, državnih zakona nad entitetima, država Bosna i Hercegovina nema faktičku moć. To znači da policijske snage, vojne snage, sve druge institucije koje bi trebale ustvari da monopolom sile nametnu ono što država odluči, nemaju snagu da to urade”, tvrdi Ademović.
To se najbolje moglo vidjeli prije desetak godina kada je Milorad Dodik proveo referendum, iako je Ustavni sud donio zabranu njegovog održavanja, zaključuje Ademović.
“Tada, u normalnoj državi bi došlo sigurno do krivične odgovornosti, razbijanja političke stranke koja se koristi kao jedna kriminalna organizacija za borbu protiv države. Svi ti ljudi koji su odgovorni za takvo ponašanje, sigurno bi bili procesuirani. Dešava se na terenu, apsolutno ništa. Sve je ostalo na papiru, u smislu da je Ustavni sud proglasio takav referendum neustavnim, ali niko nije odgovarao. I to će se i dalje dešavati”, smatra advokat Nedim Ademović.
Međunarodna zajednica, prema njegovom mišljenju, sigurno ima odgovor za krizu u BiH, a dešavanja u posljednja tri mjeseca su to i pokazala.
“Ukoliko, ne daj Bože da se desi, da zaista Milorad Dodik krene u tu secesiju, da fizički pokuša odvojiti entitet, postavi kontrole na međuentitetskim linijama razgraničenja, da oktroiše zakone kojima će se proglasiti neposluh državi itd., doći će do intervencije međunarodne zajednice”, ocjenjuje u intervjuu “Jedan” ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović.
