Neke namirnice nam se mogu činiti kao zabranjeno zadovoljstvo, ali zapravo imaju zdravstvene koristi. Iznenadit ćete se kad shvatite da se ove hrane ne morate odreći, čak ni tijekom najstrože dijete.
Ključ je u konzumaciji u pravim količinama. Mnoge od ovih namirnica ne asociramo automatski sa zdravljem, ali znanost sada kaže drugačije.
Kruh
Za razliku od drugih oblika kruha, kiselo tijesto se tradicionalno pravi starterima za bakterije za koje studije pokazuju da mogu poboljšati imunitet, suzbiti razvoj tumora, smanjiti debljanje i ubrzati zarastanje rana.
Iako bakterije ne prežive visoke temperature u pećnici koje se koriste u pečenju kruha, studije pokazuju da čestice mrtvih bakterija koje ostaju u kruhu mogu stvoriti iste koristi kao i žive bakterije kada se konzumiraju.
Pumpernickel je još jedan zdrav izbor koji vrijedi dodati u svoju posudu za kruh. Tradicionalno se proizvodi od kiselog startera i cijelog raženog brašna, koje sadrži bioaktivne tvari koje imaju prebiotski učinak (tj. hrane korisne bakterije u crijevima) i pomažu smanjenju populacije bakterija koje stvaraju toksine u crijevima, što rezultira sveukupno zdravije crijeva i tijelo.
Meso
Prerađeno i crveno meso često se prvo izbaci s menija u osoba koje strogo paze na svoju prehranu, jer studije pokazuju da crveno meso (svinjetina, govedina i janjetina) ima puno zasićenih masnoća koje se dovode u vezu s bolestima srca. Što je još gore, većina hamburgera, kobasica i narezaka čuvaju se u većoj količini soli (što je loše za krvni tlak) i drugih nepoželjnih kemikalija.
No, šunke su ipak zdrave, tako da ih možete koristiti.
Pivo
Neki režimi prehrane dopuštaju poneku čašu crnog vina jer sadrži zdrave spojeve koji se nazivaju resveratrols, ali ne treba zanemariti ni pivo i jabukovaču koji su oduvijek bili nazivani izvorima nepotrebnih alkoholnih ugljikohidrata.
Međutim, nova istraživanaj pokazuju da u hmelju postoje ”bioaktivni sastojci” (spojevi koji imaju biološki učinak na tijelo) koji pilvaju u tekućini za vrijeme procesa fermentacije.
Pokazalo se da ti spojevi imaju efekt protiv raka. Oni također mogu odgoditi rast masnih stanica, a također smanjuju i rizik od smrti od srčanih bolesti. Čak i bezalkoholno pivo u sebi sadrži spojeve koji potiču matične stanice koje su dobre za ozdravljenje i zdravlje srca. Jedno njemačko istraživanje sugeriralo je da pivo može pomoći u prevenciji demencije – dvije piva dnevno pružaju 87 posto smanjeni rizik od dijagnoze Alzheimerove bolesti.
Sir
Općenito, sir sadrži veliku količinu soli i zasićenih masti, zbog čega je često nije na jelovniku zdrave prehrane, ali neke vrste sadrže vitamin K2 koji pomaže u ograničavanju rasta potencijalno štetnih krvnih žila, povezanih s određenim karcinomom i bolestima srca.
Istraživanje pokazuje da ćete najviše razine vitamina K2 ponaći u Muensteru, Goudi, Camembertu, Edamu, Stiltonu, Emmentalu i Jarlsbergu. Jedenje male količine ovih sireva, do šest kriški dnevno, povezano je sa smanjenim rizikom za srčani udar.
Sir je također odličan probiotik, a probiotici pomažu uspostavljanju ravnoteže u našim crijevima. Parmezan sadrži bakterije za koje se pokazalo da se bore protiv gastroenteritisa, dijabetesa tipa 2, pretilosti, pa čak i postnatalne depresije. Čini se da će sir proizveden od sirovog mlijeka u istraživanjima bio bolji od sira napravljenog od pasteriziranog mlijeka.
Crveno vino
Odavno znamo da vino sadrži stotine bioaktivnih spojeva, od kojih je najpoznatiji resveratrol. Brojna su istraživanja pokazala da jedna ili dvije male čaše dnevno mogu biti dobre za vaše srce i pomoći u zaštiti od određenih karcinoma, ali do nedavno liječnici nisu znali zašto.
Sada su istraživači iz Tajvana otkrili da pola čaše dnevno tijekom tri tjedna može pojačati matične stanice i poboljšati zdravlje krvnih žila oko tijela. Polifenoli (biljni mikrohranjivi sastojci) u vinu ne aposrbiraju se dobro u tankom crijevu, što znači da nastavljaju kroz crijeva do debelog crijeva gdje se hrane crijevnim bakterijama i pretvaraju se u spojeve koji imaju korisna protuupalna svojstva.
Nisu sva vina jednako dobra, a naše istraživanje pokazalo je da sorta grožđa i berba mogu utjecati na zdravstvena svojstva vina. Trenutno vjerujemo da su najzdravija vina Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc i Petit Verdot. Imajte na umu da više pijenja nije bolje – zdravstvene koristi padaju kada popijete više od dvije čaše dnevno, prenosi Metro.
