Njemačka se hvata u koštac sa azilantima iz zemalja Zapadnog Balkana. Cilj je stvoriti više prostora za ljude koji su, kako navode, zaista u nevolji, poput Sirijaca.
Iz njemačke Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice za N1 je potvrđeno da je samo tokom prvih šest mjeseci ove godine, odbijeno 1.885 zahtjeva za azil državljana Bosne i Hercegovine. Zahtjevi za azil tražilaca s Balkana ubrzano se obrađuju, a prema novom Zakonu, koji je početkom mjeseca stupio na snagu, tražioci azila sa lošim šansama za odobravanje zahtjeva, vraćaju se kući u okviru tri mjeseca. A povratak im se zabranjuje.
Njemačkoj je važno da se što prije riješi pitanje azilanata iz regije, kako bi stvorila više prostora za ljude koji su, kako kažu, zaista u nevolji, i dolaze iz Sirije ili Sjevernog Iraka.
Prisilan povratak u domovinu. Nekima od njih nije prvi put da se iz Njemačke vraćaju na Balkan. I po četiri puta znali su tražiti azil. Zbog mjesečnog džeparca od 143 eura po osobi, pretpostavljaju njemačke vlasti. Blizu 94.000 ljudi iz regije trenutno traži azil u Njemačkoj. Očekuje ih deportacija, ali i zabrane.
“Gotovo svi oni će zajedno s odbijenicom zahtjeva za azil zaprimiti i obavijest o zabrani ponovnog dolaska i boravka. Od 1. augusta imamo mogućnost da takvu zabranu nametnemo za prostor cijelog Šengena, ukoliko je zahtjev za azil neosnovan. Poruka koju šaljemo je jasna – pokušate li dobiti azil, vjerovatno gubite šansu da drugi put legalno uđete u našu zemlju”, ističe Manfred Schmidt, predsjednik njemačke Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice.
Približno 179.000 zahtjeva za azil podneseno je u Njemačkoj u prvih šest mjeseci ove godine, za 132 posto više nego prošle. Više od 40 posto tražitelja je s Balkana. No, neimaština i nezaposlenost nisu razlozi za politički azil. Sada nadležni za njih traže skraćivanje postupka, smanjenje davanja i vraćanje u zemlje porijekla. Opasnosti od ponovnog uvođenja viza, ipak, nema, kaže Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima.
“Vize ne može uvesti ijedna zemlja unilateralno. Mi ispunjavamo svoje obaveze. Mi smo jedina zemlja u regionu koja je bilježi opadanje broja lažnih azilanata”, navodi Dautbašić.
A oni koji odlaze u Evropu, rado biraju Njemačku. Bosna i Hercegovina je na 8. mjestu po broju zahtjeva za azil u ovoj zemlji. Taj broj je porastao sa 3.285 u prvoj polovini 2014. na 4.061 u prvoj polovini 2015.
Kosovo je na drugom, Srbija na četvrtom, Makedonija na 7. mjestu. A samo 0,1 do 0,2 posto svih zahtjeva za azil s Balkana smatra se opravdanim.
Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova u videu namijenjenom zemljama regije upozorava ljude da finansijski ne uništavaju svoje porodice krijumčarenjem u ovu zemlju. Umjesto toga ih pozivaju da vlastitim kapacitetima učestvuju u ekonomskoj obnovi svojih zemalja.
(N1/Visokoin.com)
