Federalni premijer Nermin Nikšić i dopremijeri Vojin Mijatović i Toni Kraljević danas su održali press konferenciju, na kojoj su detaljnije govorili o odluci Vlade FBiH u vezi sa minimalnom platom od 1.000 KM.
Na početku je kazao kako u izazovnom vremenu, FBiH može biti ponosna na svoje finansijsko stanje.
“Činjenica da nismo napravili rebalans budžeta, da smo dobro planirali, predstavlja demant lažima o zaduživanju FBiH. Gle čuda nakon odluke niko ne spominje tu priču. Svjedoci smo kako je malo koja odluka proizvela različitih reakcija kao ova. S jedne strane imamo potpuno prirodno, nemoguće je svakome ponoasob odgovoriti. Jedni podržavaju jedni ne podržavaju, a ima i poslodavaca koji šute. S druge strane, imamo sindikate i radnike koji podržavaju ovu odluku. I tu imamo one koji šute i imamo radnike koji su se javili da će protestvovati ispred Vlade”, kaže Nikšić.
Glasni dio poslodavaca i analitičara osim problematiziranja iznosa plate, navodi on, vrlo su rijetko govorili o brojevima, nego o radnim mjestima, i o broju koji bi se slio u budžet.
“Neistina je da će se zbog ove odluke uplatiti u budžet. Istina je da će na bazi podataka prema podacima Porezne upave uplatiti se nešto manje od 460 miliona KM, od čega za PIO će biti 256 miliona, za zdravstveno osiguranje 183 miliona, a 20 miliona je u Fond solidarnosti, a ostalo je prihod u kantonalna zdravstvena osiguranja. Još jedan iznos 220 mliiona id Zavoda za zapošljavanje. Posebno naglašavam da će ovom odlukom dodatni porez na dohodak, nižih nivoa vlasti dobiti prihod od 76 miliona KM. Sredstva o kojima ovdje govorimo o PIO će doći u budžet FBiH al se ne može ni zašta iskoristiti osim za penzije. Naravno da to znaju i poslodavci. Svi smo svjedoci kako smo prošlu godinu nastojali osigurati razmišljajući o radnicima, a pružajuci ruku poslodavcima, nastojali osigurati podršku radnicima za bolji standard. Veliki broj poslodavaca je pokazao odsustvo želje da iskorisiti mogućnost neoporezive isplate više od 400 KM mjesečno za svoje radnike. Podaci su neumoljivi jer prema drugoj uredbi poslodavci su bili dužni prijavljivati Poreznoj upravi koliko su uplatili radnicima“, rekao je Nikšić.
Smatara, kako je kazao, smješnim opravdanjem kako nisu koristili mogućnost isplate neoporezive pomoći zbog dijela da je uredbom bila predviđena diskriminacija radnika.
“Radnici su pretvoreni u moderne robove i siguran sam da ni jedan poslodavac na ugovr o radu nema nekog neradnika. Puno je veći problem riješit se neradnika u javnim preduzećima koji su u dvije trećine isplatili ovu pomoć. Još jedna od matrica je kako neko poklanja radnicima platu time što im je daje. Ne treba zanemariti činjenicu kako su se svi poslodavci zaštitili od inflacije povećanjem cijena i ostvarili extra profit, i jedini koji nisu dobili satisfakciju su radnici jer cijena rada se nije mijenjala. U 2023. je ostvareno više 5,7 milijardi dobiti od čega je oko 5,4 milijarde u privatnom sektoru što je u posljednje tri godine rast od 40 posto, u isto to vrijeme mininimalna plata je rasla 14 posto”, rekao je premijer FBiH.
Pojasnio je kako su došli do odluke o minimalnoj plati.
“Mi smo u Vladi razmatrali nekoliko opcija kako da pomoć dođe do radnika, odnosno da kroz uredbe pretvorimo u obavezu. Razmšiljali smo o uredbi koja bi imala u varijanti A – 700 KM minimalnu platu na koju bi se plaćali doprinosi, a do 1200 KM minimalnih primanja radnika bi se kompenziralo rkroz topli, prevoz i bonuse. Varijanta B je bila 800 KM, drugi dio 400 KM, ni to nije naišlo na razumijevanje poslodavaca. Sazanja o zloupotrebi neoporezivih naknada su nas najviše motivisali da donesemo odluku o minimalanoj plati i da se plata poveća na 1000 KM do stvaranja uslova za donošenje zakona o fisikalizaciji. Naravno, naglašavam da ovaj neoporezivi dio nije diran i u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima, i dalje se može isplaćivati neporezivi dio a tamo gdje je predviđeno kolektivnim ugovorom je obavezno”, kazao je.
Procjena da će to ugroziti radnike, ističe, poprilicno je paušalna i neutemeljena, te najavljuje da će Vlada za značajan broj obrtnika, poduzetnika i poslodavaca osigurati poticaje kako ne bi osjetili optrećenje.
“Ali ćemo biti jako osjetljivi ako dođe do otkaza, nastojat cemo da zašititimo radnike, ali pojačanom inspekcijskim nadzorom ćemo biti jako rigorozni i spriječiti zloupotrebe da se radnici pošalju na biro i da nastave raditi na crno. Tu ćemo insistirati na maksimalnim sankcijama. Radnike pozivam koji budu izloženi takvim pritiscima da nam se obrate i garantiramo na anonimnost i da ćemo osigurati maksimalnu zaštitu. Ne smijemo dopustiti ucjene i kalkulacije bilo koga”, naveo je.
Iznio je i ove podatk: Ispod minimalaca od 619 KM isplaćuje se 12.313 radnika. Od 620 do 700 KM je najveći broj radnika prijavljen, a to je 93.990 radnika. Platu od 700-779 KM prima 35.725 radnika, a od 800-999 je 45.653 radnika.
“Notorna je neistina kako se za nešto više od 180 hiljada radnika koji su prijavljeni na platu kao da su svi na minimalanu do 619 KM, što svjesno u svojim kalkulacijma kažu to glasni poslodavci”, zaključio je Nikšić.
