Prognoza stručnjaka vezano uz ovaj problem ne ohrabruje.
“Nedostatak stručnih radnika postaje sve veći izazov za njemačka poduzeća”, izjavio je direktor konzultantskog poduzeća Prognos Christian Böllhoff. Ovo poduzeće sa sjedištem u Baselu nastalo izdvajanjem jednog instituta Baselskog sveučilišta provelo je znanstveno istraživanje o toj temi. Zaključak je da će se stanje srednjoročno dramatično zaoštriti. Tako bi, prema ovoj studiji, 2030. u Njemačkoj moglo nedostajati oko tri milijuna, a 2040. 3,3 milijuna stručnih radnika. “Stručne radne snage nedostaje na svim područjima s obzirom da godišta u kojima je bilo puno djece odlaze u mirovinu”, zaključak je Prognosa, piše Deutsche Welle.
Iako se u međuvremenu ne računa s tako jakim smanjenjem broja stanovnika, broj ljudi sposobnih za rad i dalje će se znatno smanjivati – za preko 10 posto do 2040. godine, kaže se u upravo objavljenoj studiji. Uz to će zbog sve jače međunarodne konkurencije, drukčijega konzuma i digitalizacije na gotovo svim gospodarskim područjima neka zanimanja izgubiti na značenju. Istovremeno će na brojnim područjima ubuduće nedostajati stručnjaka, kažu znanstvenici poduzeća Prognos.
Znanstvenici prognoziraju da će brojna nadzorna i sigurnosna zanimanja otpasti. I vozači kamiona i zaposleni na pakiranju paketa moraju računati da će njihov posao ubuduće obavljati roboti i automati. Isto vrijedi i za knjigovođe, zaposlenike u kreditnim institucijama i posrednike u prodaji nekretnina – ta zanimanja će dugoročno zamijeniti elektronički sustavi, smatraju znanstvenici. Ali, već 2020., a još više 2030., će nedostajati menadžera, znanstvenika, inženjera, liječnika, medicinskog i njegovateljskog osoblja, a donekle i zaposlenika u kreativnim zanimanjima i novinarstvu.
Koliko tražitelji azila mogu nadoknaditi nedostatak stručne radne snage u studiji se ne govori. Njemačka Savezna vlada će ove srijede objaviti novi izvještaj o stanju stručne radne snage. I u njemu se tvrdi, kako se već doznaje, da je na tom području, unatoč određenom napretku, potrebno uložiti još puno truda. U jednom intervjuu za Nordwest-Zeitung savezna ministrica rada Andrea Nahles zahtijeva poduzimanje mjera protiv nedostatka stručnjaka. “S obzirom na promjenu rada budućnosti pasivnost bi bila grubi prijestup”, kaže ova političarka SPD-a. Ona predlaže “račun šansi za zaposlene”. Svatko bi, neovisno o imovinsom stanju, trebao dobiti novac koji bi mogao investirati u svoju daljnju izobrazbu, kaže ministrica rada.
I stručnjaci Prognosa predlažu mjere za smanjenje nedostatka stručne radne snage. U studiji se zalažu za “ofenzivu obrazovanja”. Osobito bi, po njihovom mišljenju, trebalo poticati strukovno obrazovanje kako bi se većem broju mladih ljudi omogućilo da steknu neko zanimanje. Kod akademskog obrazovanja je, kažu, puno učinjeno. Za ljude koji već rade potrebno je “učinkovito dodatno školovanje”, koje bi ih pripremalo za nova zanimanja koja nastaju primjenom interneta u tvorničkim halama. Osim toga bi ženama i muškarcima nakon porodiljnog dopusta trebalo olakšati povratak na posao. Starije osobe bi trebale biti motivirane da duže rade. Tim mjerama bi nedostatak stručne radne snage dugoročno mogao biti smanjen na dva milijuna. Uz to bi ljudi koji ne rade puno radno vrijeme trebali biti potaknuti na produžetak radnog vremena.
U svim scenarijima je već pretpostavljeno da u Njemačku svake godine dolazi 200 tisuća migranata. O tomu koliko tražitelji azila koji su u posljednje vrijeme došli u Njemačku mogu doprinijeti smanjenju nedostatka stručne radne snage nema govora u studiji. Savezna agencija za rad još nije tako dramatično procijenila stanje s manjkom stručne radne snage. Njezin Institut za istraživanje rada i zapošljavanja (IAB) trenutno ne vidi tako veliki manjak, govori samo o manjku u nekim zanimanjima, primjerice u strojarstvu, autoindustriji i informatici.
