Oštrija pravila evropskog azilnog sistema u Njemačkoj prošla su i poslednju formalnu prepreku nakon što je u petak zeleno svjetlo dalo i Bundesrat, Savezno vijeće koje predstavlja svih 16 nemačkih pokrajina.
Ključna odredba reforme, koja će širom Evropske unije stupiti na snagu 12. juna, predviđa obaveznu provjeru identiteta svih dolazaka na vanjskim granicama EU, prenosi dpa.
Osobe iz zemalja sa niskom stopom odobravanja azila biće podvrgnute postupcima direktno na granici. U Njemačkoj, centralnoj zemlji Evrope, ove procedure primjenjivaće se samo na međunarodnim aerodromima i u morskim lukama. U slučaju odbijanja zahtjeva za azil, podnosioci mogu biti deportovani odmah sa aerodroma ili iz luka.
Pokrajinama se izašlo u susret, jer se u protokolarnoj izjavi uz odluku navodi da je postupak na granici “zajednički zadatak savezne vlade i pokrajina”, istakla je Daniela Ludvig, državna sekretarka u ministarstvu unutrašnjih poslova.
Postupci za tražioce azila koji su već podneli zahtjev u drugoj članici EU biće skraćeni, dok će premještanje podnosilaca zahteva u odgovornu državu EU biti moguće i duže vrijeme. Pokrajine mogu uspostaviti i tzv. centre za sekundarnu migraciju, gdje će boraviti osobe koje napuštaju Njemačku, jer je druga članica EU nadležna za njihov azilni postupak.
Države koje su pod najvećim opterećenjem na vanjskim granicama EU ubuduće će moći da prebace dio tražilaca azila u druge članice. Njemačka, međutim, ove godine neće biti obavezna da primi nikoga kroz ovaj mehanizam solidarnosti, jer je u prethodnim godinama već primila veliki broj tražilaca azila i izbjeglica iz Ukrajine.
Opozicioni Zeleni kritikuju nove propise, ocjenjujući ih kao najveće pooštravanje azilnih pravila od 1993. godine. Iako evropska pravila moraju da se sprovode, vlada demokršćana i socijaldemokrata iskoristila je diskreciono pravo kako bi uvela strože procedure, istakli su predstavnici Zelenih.
