Berlinski dnevnik Die Welt pozabavio se u izdanju od četvrtka iskustvima radnika iz zemalja zapadnog Balkana koji su posljednjih godina u Njemačku stigli na temelju tzv. Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana koje je na snagu stupilo početkom 2016, prenosi Deutsche Welle.
POZITIVNA I NEGATIVNA ISKUSTVA
U članku pod nazivom „Dvojba oko novih gastarbajtera” autor kroz priču 35-godišnjeg građevinskog radnika Damira Hamzića, analizira iskustva stečena nakon uvođenja Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana. Hamzić, koji radi u građevinskom poduzeću Oto Quast u Freudenbergu na zapadu Njemačke je jedan od pozitivnih primjera. Zadovoljan je i , kako kaže, zarađuje oko 2.200 eura neto mjesečno što je poprilična razlika u odnosu na posljednju plaću u Bosni i Hercegovini gdje ja zarađivao svega 300 eura i nije bio osiguran.
Hamzić je jedan od 44.093 radnika iz zemaljazapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) koliko ih je od uvođenja ovog pravila početkom 2016. došlo na rad u Njemačku. Ova mjera je uvedena kako bi se smanjio broj tražitelja azila iz ovog dijela Europe i nakon što je Bundestag gore navedene zemlje proglasio zemljama sigurnog porijekla što je mogućnost stjecanja prava na azil svelo na minimum.
No nisu svi tako zadovoljni kao Hamzić. Die Welt citira i Šejlu Vojić iz sindikalnog savjetovališta „Poštena mobilnost” koja govori o tome kako su radnici zbog nesnalaženja lak plijen za nepoštene poslodavce koji im ili ne plaćaju propisani minimalac ili ih varaju kprilikom potpisivanja ugovora.
No s druge strane je njemačka politika, kako piše Die Welt, time reagirala i na potrebe njemačkog tržišta rada koje vapi za radnicima svih profila pa tako i nekvalificiranom radnom snagom. Ne samo građevinarstvo nego i poljoprivreda je profitirala od ovog pravila. Poduzetnici poput Reinharda Quasta zato plediraju da se ono zadrži.
BUDUĆNOST PRAVILA VIŠE NEGO UPITNA
No, kako piše Die Welt, produljenje pravila o zapošljavanju sa zapadnog Balkana je više nego neizvjesno. Ono je vremenski ograničeno do kraja 2020.. Pitanje je hoće li nakon toga biti produljivano. Glavne zamjerke političara odnose se na činjenicu da preko ovog pravila previše nekvalificiranih radnika dolazi u Njemačku. Uvjet za dobivanje radne vize nisu kvalifikacije nego radni ugovori. Isto tako nije potreban ni dokaz o poznavanju njemačkog jezika pa mnogi političari strahuju kako to vodi još većim problemima u procesu integracije. „Mi ne želimo da pravilo o zapadnom Balkanu, koje ne postavlja nikakve uvjete ni u vezi s kvalifikacijom ni poznavanjem jezika, stvori novu gastarbajtersku problematiku”, rekao je za Die Welt Thorsten Frei, potpredsjednik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU u Bundestagu.
Negativnu ocjenu pravilu o zapadnom Balkanu, doduše iz različitih razloga, daju i predstavnici ostalih parlamentarnih stranaka. Stranka Zeleni tako kritizira kompliciranu i dugotrajnu proceduru izdavanja radne vize u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Balkanu. U Sarajevu se u međuvremenu na termin u ambasadi čeka po godinu i pol, piše Die Welt, što čitavo pravilo čini apsurdnim. „Ni poslodavac, ni radnik ne mogu ništa planirati. Time je ovo pravilo beskorisno”, kaže liberalni političar Stephan Thomae.
Evaluacija Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana bi trebala biti gotova krajem ove godine. Na temelju ovih rezultata, političari će odlučiti o budućnosti ovog mehanizma zapošljavanja s Balkana.
