“Novi toplotni val već se stvara nad Atlantikom. Prema prognozama, u Portugalu i južnoj Španiji temperature će ove sedmice dostići 43 °C.
Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi toplotni udar, dok se dijelovi centralne Azije već prže na temperaturama iznad 40 °C”, dramatično je upozorio regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu, dr. Hans Henri P. Kluge.
Zbog ove hitne i ozbiljne situacije, šef WHO-a za Evropu sazvao je vanredni sastanak na kojem su učestvovali predstavnici 41 države članice, Evropske komisije i civilnih udruženja. Kako navodi Kluge, više od 130 učesnika jasan je znak da države ekstremne vrućine napokon počinju tretirati kao vanrednu javnozdravstvenu krizu, a ne samo kao običnu vremensku prognozu. Pitanje je bilo direktno: Šta smo naučili iz dosadašnjih toplotnih valova i jesmo li spremni za ono što tek dolazi?
“Odgovori država pokazali su stvaran napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za odbranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagovale su brzo i koordinirano”, istakao je Kluge, navodeći primjere Italije koja prateći smrtnost u 45 gradova dobiva podatke u realnom vremenu, Španije koja sarađuje s medijima oko komunikacije rizika, te Austrije, Belgije i Francuske koje su uspješno rasteretile zdravstveni sistem.
Međutim, Kluge je upozorio na poražavajuću činjenicu i najveći propust u cijeloj priči.
“Najalarmantniji propust je taj što niti pola zemalja evropske regije uopće nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina. Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su lično ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm. Države su prijavile da im nedostaje klimatiziranih javnih skloništa, a poseban je problem spora birokratija – u nekim zemljama proglašenje toplotnog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi”, oštar je direktor WHO-a.
Kluge naglašava da širom Evrope domovi za starije, beskućnici i socijalno izolirani građani i dalje redovno ostaju izvan dometa pomoći te da zdravstvena infrastruktura mora postati otpornija na klimatske promjene. Ipak, napominje kako je sastanak pokazao i jedan važan pozitivan pomak – države su konačno počele povezivati službe za vanredne situacije, urbaniste i ministarstva zdravstva i okoliša, prenosi Index.
“Ta koordinacija unutar vlada – izgrađena oko zajedničkog priznanja da je ekstremna vrućina prijetnja zdravstvenoj sigurnosti, a ne problem samo jednog sektora – jedna je od najvažnijih promjena koje smo vidjeli. WHO će sada prikupiti sve lekcije i staviti ih na raspolaganje za sve 53 države članice, a spremni smo pružiti direktnu tehničku podršku svima koji žele ojačati svoje sisteme”, naveo je Kluge.
“Sada radimo na dvije fronte: Moramo hitno popraviti ono što je zakazalo proteklih sedmica prije nego što stigne novi toplotni val, ali i izgraditi zdravstvene sisteme koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine”, zaključio je.
