Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda trebalo bi se sastati danas radi brifinga o situaciji u Bosni i Hercegovini.
Rusija je zatražila sastanak nakon pisma koje je 25. aprila Vijeću uputila srpska članica rotirajućeg tročlanog međuetničkog Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, naodi u analizi Security Council prenosi Report.
U pismu se navodi “kako se BiH posljednjih godina suočila s kritičnim izazovima koji ugrožavaju njenu funkcionalnost i dugoročnu održivost”, te se ističu “zloupotrebe u području vanjske politike”, uključujući “nastojanja da se promovira nacrt rezolucije Generalne skupštine pod nazivom Međunarodni Dan sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine”.
Očekuje se da će s obratiti pomoćnik generalnog sekretara za Evropu, centralnu Aziju i Ameriku Miroslav Jenča i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt.
Očekuje se da će Cvijanović sudjelovati prema pravilu 39 privremenog poslovnika Vijeća, dok će BiH i Srbija sudjelovati prema pravilu 37.
Očekuje se da će Schmidt na brifingu dati sveobuhvatne informacije o situaciji u BiH.
Vjerovatno će se osvrnuti na povećanu secesionističku retoriku i akcije u RS, posebno ističući načine na koje prijetnje Milorada Dodika, predsjednika RS, predstavljaju izazov ustavnom okviru zemlje.
Nadalje, očekuje se da će razgovarati o aktuelnim temama negiranja genocida u Srebrenici i veličanja ratnih zločinaca u BiH.
U svom posljednjem izvještaju od 2. novembra 2023., Schmidt je istaknuo da su “poricanje genocida i ratnih zločina, te veličanje ratnih zločinaca i dalje moćni politički alati za neodgovorne političare koji nastoje ojačati svoje pozicije održavajući međunacionalno nepovjerenje”.
Očekuje se da će članovi Vijeća iznijeti različita mišljenja o situaciji u BiH.
Duboke podjele u vezi s euroatlantskim integracijama BiH i mogućim pristupanjem NATO-u—posebno između Rusije s jedne strane i Sjedinjenih Američkih Država i članica Evropskog vijeća s druge strane—boje dinamiku Vijeća o BiH.
Sve u svemu, članovi Vijeća imaju sličnu zabrinutost zbog etničke politike koja izaziva podjele u BiH.
Većina članova također je kritična prema Dodikovoj retorici i njegovim nedavnim prijetnjama otcjepljenjem, koje smatraju izazovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
Rusija, međutim, podržava Dodikove stavove. Očekuje se da će nekoliko članova Vijeća izraziti zabrinutost nedavnim političkim razvojem događaja, posebno zakonima koje su usvojile vlasti RS, a koji zaobilaze Schmidtove uredbe.
Schmidt je 26. marta donio dekret o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, uvodeći mjere usmjerene na jačanje izbornog integriteta u BiH.
Kao odgovor, Dodik je 28. marta zaprijetio da će poremetiti vlast u BiH ukoliko Schmidtov dekret ne bude poništen u roku od sedam dana.
Dodik je predložio niz mjera, uključujući proglašavanje Schmidtovih dekreta nezakonitim, razvlaštenje Centralne izborne komosije i proglašavanje ključnih međunarodnih ambasadora – Njemačke, Velike Britanije i SAD – “neprijateljima BiH” koje treba protjerati.
Dodik je zaprijetio da bi se RS mogla povući iz ključnih državnih institucija ako ti zahtjevi ne budu ispunjeni.
Uz to, Narodna skupština RS je 29. marta usvojila vlastiti nacrt zakona o izborima, kojim je predloženo osnivanje posebne komisije za nadzor izbora u RS.
Rusija bi mogla kritizirati nedavne poteze za promicanje nacrta rezolucije Genralne skupštine kao potkopavanje ustavnog okvira i odredbi utvrđenih Daytonskim mirovnim sporazumom.
Konkretno, moglo bi se istaknuti članak V(3) Ustava BiH, koji kaže da je Predsjedništvo BiH — koje čine sva tri člana — odgovorno za vođenje vanjske politike države, dok se naglašava da RS nije dala saglasnost s nacrtom rezolucije Generalne skupštine.
