Prema proračunima Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/, svakodnevno oko 2,5 hiljade ljudi u svijetu izvrši ili pokuša samoubistvo, prenosi Srna. Na svako izvršeno samoubistvo dolazi 20 pokušaja samoubistava. Ovaj problem danas brine psihologe, sociologe i vlasti raznih zemalja.
Samoubisto je korak do kojeg dovodi mnoštvo razloga. SZO ih nabraja oko 800. Najrasprostranjeniji su narkotici i alkohol, depresija, usamljenost, nesrećna ljubav i genetska predispozicija.
Veliki gradovi
Prema statistici, kod osam odsto samoubica jedan od roditelja je izvršio ili pokušao samoubistvo. Samoubice najčešće žive u velikim gradovima – pokazuje istraživanje brazilskih naučnika.
Naučnici Državnog univerziteta “Seari” iz Brazila analizirali su statistiku od posljednja četiri mjeseca i utvrdili da – kako grad raste u njemu raste i nivo nasilja. U velikim gradovima ima više ubistava nego u malim. Istovremeno, broj samoubistava sa uvećanjem broja stanovnika praktično se ne mijenja.
Što je gušće naseljen grad, to je veći nivo kriminala u cjelini. Postoji jedna od teorija agresivnog ponašanja: frekvencija kontakata čovjeka razdražujući je faktor, koji povećava vjerovatnoću agresije.
Ali, s druge strane, pošto je to veliki grad i frekvencija socijalnih kontakata jača, sa tačke gledišta suicidnog ponašanja mnogo je veća vjerovatnoća da će u trenutku krize biti neko pored, podržati i zadržati samoubicu ili nasilnika.
U velikim gradovima sa njihovim intenzivnim ritmom života – preživljavaju najjači. Za ljude sklone da dižu ruke u nedaćama upravo veliki grad može da bude uzrok pogibije, navode psiholozi.
Plusevi megapolisa
U Rusiji su zatvorili 3.699 veb-stranica na kojima su objavljeni materijali sa informacijom o načinima kako da se izvrši samoubistvo ili pozivi na samoubistvo. Nabrajanje raznih načina samoubistava sa detaljnim opisom procesa najrasprostranjeniji je vid zabranjene informacije u mreži.
Plusevi megapolisa su u obilju mogućnosti za samorealizaciju. Ali to je za ljude sa jakim nervima, zdravljem, neiscrpnom energijom. Tu je bliži dostup kulturi, obrazovanju, veće su mogućnosti da se steknu intelektualni utisci.
S druge strane, u malom gradu je mir, tišina, po pravilu bolja je ekologija. Nema presinga dnevne trke, kada sve vrijeme mora da se žuri, da se potvrđuje svoj status.
(VisokoIN)
