Ratni komadant Armije BiH u Srebrenici Naser Orić zatražio je danas od Haškog tribunala da naredi pravosuđu BiH da trajno prekine proces protiv njega, tvrdeći da mu je po istim optužbama Tribunal već sudio i oslobodio ga krivice.
U podnesku, branioci Vasvija Vidović i John Jones podsjećaju da je 2006. Tribunal prvostepenom presudom osudio Orića na dvije godine zatvora, proglasivši ga krivim za ubistva i okrutan tretman Srba u improvizovanom zatvoru u Srebrenici 1992-93. Tu presudu, 2008. godine poništilo je apelaciono vijeće suda i Orića oslobodilo.
Odbrana sada tvrdi da se Oriću sudi pred Državnim sudom u Sarajevu po optužnici koja se “odnosi na iste vojne aktivnosti koje su činile osnovu procesa pred Haškim tribunalom”. To su operacije Armije BiH u okolini Srebrenice i Bratunca od maja 1992. do februara 1993.
Orić je, pred sudom BiH, optužen za ubistva Slobodana Ilića iz sela Zalazje, opština Srebrenica, u julu 1992. Milutina Miloševića u selu Lolići u bratunačkoj opštini u maju te godine i Mitra Savića u selu Kunjerac, opština Bratunac, u decembru 1992.
Iako priznaju da ta ubistva nisu bila izričito navedena u haškoj optužnici protiv Orića, njegovi branioci tvrde da su ta djela “bila pred tužiocem Tribunala prije nego što je podigao optužnicu”.
Orićevi branioci ocijenili su da je “irelevantno” to što su tužioci u BiH različito od svojih haških kolega pravno okarakterisali krivična djela za koja ga terete, tvrdeći da je riječ o istim djelima za koja je Tribunal već sudio Oriću.
Primjenu pravila da se ne može dva puta suditi za isto krivično djelo, po Orićevoj odbrani, ne isključuje ni činjenica da “specifična djela navedena u optužnici u BiH nisu bila među onima koja su konkretno pretresana u optužnici Haškog tribunala”.
Napominjući da bi Tribunal tek trebalo da razmotri takvo tumačenje, Orićevi branioci tvrde da optužbe ni ne moraju biti iste, ukoliko djela navedena u optužnicama čine dio istog obrasca djelovanja ili operacije.
Odbrana traži da Tribunal o ovom zahtjevu hitno odluči zato što je Oriću sud u Sarajevu zabranio da napušta BiH i naložio mu da se nedjeljno javlja policiji, što “ometa njegov rad i privatan život”.
“U kombinaciji sa prijetnjom krivičnim sankcijama, te mjere, takođe, doprinose nedostojanstvu i nesigurnosti njegovog života, od čega ga je oslobađajuća presuda morala zaštititi. Krivični postupak i sa njim povezane restriktivne mjere morale bi, stoga, biti okončane što je prije moguće”, pišu podnesku Tribunalu branioci Nasera Orića.
Državni sud BiH odbacio je 5. oktobra njihov prigovor na optužnicu.
U zaključku, branioci traže da posebno formirano veće tribunala u Haagu “zatraži od Državnog suda BiH da trajno prekine proces” protiv Orića.
