Kada će u Federaciji Bosne i Hercegovine zaživjeti pojednostavljena procedura kod predaje zahtjeva za penzionisanje, a koju najavljuje direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Halil Subašić?
Šta će budući penzioneri prilagati umjesto CIPS-a, rodnog lista, uvjerenja o državljanstvu.
Utvrđivanje činjenica iz podataka IDDEEA-e
– Procedura za buduće podnošenje zahtjeva za penziju bit će uskoro definirana uputom koju donosi direktor Zavoda (Halil Subašić), a konačni cilj je olakšavanje i pojednostavljivanje procedure ostvarivanja prava budućim korisnicima penzije.
Razmjena podataka sa Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) već postoji i zbog te razmjene je, uz ostalo, ukinuta obveza slanja potvrde o životu korisnika sa područja Republike Srpske.
Istim principom, razmjenom podataka sa navedenom državnom agencijom, ukinut će se obaveza dostavljanja određenih dokumenata koji su do sada bili obavezni prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, jer ćemo činjenice koje su neophodne za donošenje rješenja, moći utvrditi iz podataka kojima raspolaže IDDEEA – govori Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Dodaje da će uvid u te podatke zaposlenici moći ostvariti preko aplikacije koja je u izradi, a o čemu će “pravovremeno izvijestiti javnost”.
Upitali smo zašto se kod pojednostavljenja dokumentacije spominju i radne knjižice, a koje su prije nekoliko godina ukinute.
– Što se tiče radne knjižice, onda nije bila obavezna, no i dalje je služila kao dokaz staža (u slučajevima kada staž nije evidentiran u našim bazama) i korisnici su ih prilagali kod podnošenja zahtjeva, ukoliko su, naravno, raspolagali njima – govori Kvesić.
Ukazali smo kako je budućim penzionerima najmanji problem dobiti CIPS-ovu potvrdu, njima je problem dužina čekanja na rješenje o penzionisanju jer nemaju od čega da žive.
Problem je što ih niko iz PIO-a ne nazove da kaže šta im nedostaje od dokumentacije, ako nedostaje, da bi mogli to popuniti i dobiti rješenje o penzionisanju što prije.
Duža čekanja na rješenja su izuzetak, a ne pravilo
– Vaša konstatacija da je budućim korisnicima manji problem dobiti potvrdu prebivališta, odnosno da im je veći problem čekanje na rješenje, svakako je tačna. No ne možemo je postaviti kao opći princip jer su duža čekanja na rješenje, od zakonom propisanih rokova, izuzetak, a ne pravilo.
Zakono pripisani rok za izdavanje rješenja je 60 dana.
Ujedno, u većini slučajeva čekanja su opravdana okolnostima na koje mi kao Zavod ne možemo utjecati. Naravno, postoje i oni slučajevi, srećom takvih nije puno i sve ih je manje, gdje je krivica naša i tu ulažemo napore da takve stvari svedemo na minimum – kaže Kvesić i dodaje:
– Ne možemo se složiti da naši djelatnici ne obavijeste stranke o nedostacima u dokumentaciji jer se prilikom samog predavanja zahtjeva utvrdi je li dokumentacija kompletna. Ako nije, stranku se uputi što je potrebno i na koji način dostaviti. Ukoliko se, kod samog rješavanja, utvrde dodatni nedostaci stranku se poziva (u pravilu dopisom) da otkloni nedostatke.
