U Federaciji Bosne i Hercegovine danas je počela isplata jednokratne novčane pomoći borcima. Istu pomoć dobili su i penzioneri prije pet dana. Novac se isplaćuje u skladu sa Uredbom Vlade Federacije BiH o programu pomoći stanovništvu uslijed inflacije i rasta potrošačkih cijena. Ipak, postavlja se pitanje zašto su iz ovog programa isključeni nezaposleni?
Pedesetšestogodišnja Belma Pačariz iz Sarajeva deset godina je bez posla. Trenutačno nema nikakva primanja. Kaže da nije iznenađena činjenicom da je Vlada Federacije BiH i ovaj put izostavila nezaposlene, iako mnogi od njih žive na rubu gladi.
“Što se tiče nezaposlenih nikada ništa. Oni kao da misle da smo mi svi umrli. Ja njima lično poručujem, ispred svih nezasposlenih u ovoj državi,kakva je takva, živi smo. Uvijek pričaju, obećavaju. Oni su za mene licemjeri. Ja opet kažem zdrava sam, a šta je s obiteljima čiji roditelji ne rade, a djeca su im u uzrastu”, navodi Belma.
Prema posljednjim evidencijama Federalnog zavoda za zapošljavanje, trenutačno je u Federaciji BiH nešto više od 286.000 nezaposlenih. Čak jedna trećina su nekvalificirani radnici, odnosno osobe koje nemaju nikakvo zanimanje. Također, trideset posto njih je iznad 50 godina.
Jednokratnom novčanom pomoći od po 100 KM bit će obuhvaćeno 530.000 stanovnika Federacije BiH, među kojima su umirovljenici, branitelji, civilne žrtve rata i osobe s invaliditetom. Zbog čega su iz ovog programa isključeni nezaposleni, odgovor iz Vlade nismo dobili zbog godišnjih odmora. Premijer Federacije Fadil Novalić u jednoj od svojih ranijih izjava, vladine poteze je ovako obrazložio:
“Budite sigurni da u ekonomskom i socijalnom smislu radimo prave stvari. Trebamo svi ustati na noge i pomoć stanovništvu koji su naši građani i koji su naša obaveza i koji su u stanju nužde da im pomognemo”.
Jednokratna pomoć od 100 KM u sklopu programa pomoći zbog posljedica inflatornog udara nije riješenje kojim će se pobijediti inflacija, ocjenjuju ekonomisti. Dodaju kako su to ad hok mjere koje ne mogu donijeti ništa dobro dugoročno.
“To je gašenje požara kantom vode, slikovito rečeno. Nema sistema i to je problem. Mi u BiH bez obzira što je ekonomska politika na nivou entiteta, nemamo nikakvu koordinaciju na državnom nivou, nemamo sistem koji bi takve stvari trebao prevenirati, blagovremeno rješavati i dati cjelovitu sliku”, pojašnjava profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain.
Prema riječima našeg sugovornika, zbog izbora, ništa pozitivno na području gospodarstva se ne može očekivati ni do kraja godine.
A građani u odnosu na mjesec svibanj već plaćaju 30 posto više za prijevoz, 23 posto više za hranu i piće, te 11 posto više za stanovanje i režije.
