Da bismo se prilagodili godišnjem dobu i da bismo uskladili organizam s vanjskim promjenama, pomicanje sata dvaput godišnje čini se kao dobra ideja. No, stručnjaci koji se bave zdravstvenim čimbenicima spavanja nisu toliko sigurni da je to najbolji razlog pomicanja sata ističući razne zdravstvene posljedice kao glavni problem ove prakse.
Pomicanje sata – zimsko računanje vremena
Iako se već neko vrijeme vode rasprave o ukidanju ovih vremenskih promjena, još uvijek nismo došli do najpametnijeg zaključka. Naime, stručnjaci su posebno zabrinuti za mijenjanje sata u ožujku s obzirom na to da organizam tada gubi jedan sat sna što može biti priličan zdravstveni šok, posebno za osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, piše Centar zdravlja.
Međutim, čini se da je pomicanje satova i u jesen također problematično. Studije su pokazale da postoji porast depresije, tjeskobe, ali i suicidalnih misli kada dolazi do ovih vremenskih promjena.
U danima i tjednima nakon pomicanja sata istraživači su primijetili porast prometnih nesreća i srčanih udara, posebno među starijima i onima koji boluju od nekih kroničnih bolesti.
Važno je napomenuti da ove promjene nisu uzrok problema s mentalnim zdravljem, ali mogu pogoršati postojeće poteškoće. Pojedincima koji su osjetljiviji na depresivne i anksiozne okidače ova promjena može teško pasti, uzevši u obzir i okolišne čimbenike. Također, može pridonijeti razvoju sezonskog afektivnog poremećaja.
Poremećaji spavanja i raspoloženja su najčešće izraženi tijekom dana u godini kada se pomiče sat, a povezani su s ranijim zalaskom sunca, manjkom dnevne svjetlosti i nedostatkom aktivnosti na otvorenom uzimajući u obzir da sunčeva svjetlost dokazano potiče lučenje neurotransmitera koji popravljaju i stabiliziraju raspoloženje.
Najveći problem
Uz sve navedene faktore koji mogu stvarati poteškoće, pomicanje sata najveći je problem zato što remeti prirodni cirkadijalni ritam osobe, tj. osnovne funkcije tijela koje se odvijaju u 24-satnom ciklusu spavanja i budnosti i koje utječu na to kada se osjećamo umorno, kada zaspimo i kada se budimo.
No, i dalje je gore kada gubimo sat spavanja, a ne kada ga dobivamo, kao što je slučaj tijekom jeseni.
Iako je u pitanju samo jedan sat promjene, može imati značajan utjecaj na raspoloženje i povećati tjeskobna i depresivna stanja. Pritom može značajno oslabiti kognitivne funkcije, smanjiti pažnju i koncentraciju te utjecati na poteškoće s rasuđivanjem i donošenjem odluka.
Problem koji se također događa je raniji zalazak sunca, što za većinu radnog naroda (čije je osmosatno radno vrijeme najčešće gotovo tek oko 17 sati) znači da će sunce već nestati kada završe s radnim vremenom.
Kako se pripremiti za pomicanje sata?
Imajući na umu probleme koji se mogu pojaviti zbog pomicanja sata, organizam je moguće pripremiti da što manje osjeti razliku koja će se dogoditi.
Usklađivanje unutarnjeg ritma spavanja s vanjskim svjetlosnim faktorima je proces koji uvelike ovisi o našim dnevnim životnim navikama i načinu života.
Raniji odlazak na spavanje i postepeno ranije buđenje također može olakšati prijelaz na zimsko računanje vremena i tako prilagoditi prirodni unutarnji ciklus spavanja i budnosti.
Za sve one koji osjećaju da ih promjena vremena značajnije pogađa, preporučuje se izbjegavanje vožnje rano ujutro, kako bi se smanjio broj prometnih nesreća, i korištenje javnog prijevoza.
Prilagođavanje rasporeda spavanja nekoliko dana ranije i provođenje jutarnjih razdoblja na otvorenom, kako bi se nadoknadila dnevna svjetlost, su samo neki od načina kojima se mogu nadoknaditi gubici u kasnim popodnevnim satima zbog ranijih zalazaka sunca.
Također je preporuka izbjegavanje kofeinskih napitaka najmanje 6 do 8 sati prije odlaska na spavanje, kao i smanjenje provođenja vremena ispred ekrana minimalno 2 do 3 sata prije odlaska na spavanje.
Fizička aktivnost je također veliki benefit za ovakve promjene. Redovita tjelovježba snažno djeluje protiv depresivnih raspoloženja, a svakodnevno kretanje (barem 30 minuta dnevno) je već dovoljno da se osjeti značajna razlika.
