Nakon deset uzastopnih mjeseci realnog godišnjeg pada prosječnih plaća u Federaciji BiH, u januaru ove godine zabilježen je realni godišnji rast od 0,8 posto.
Prosječna mjesečna neto plaća za januaru 2023. godine je bila 1.208 KM, piše Večernji list BiH.
Nominalno je viša za 15,6 posto u odnosu na januar 2022. godine. U odnosu na decembar 2022. godine prosječna neto plaća nominalno je viša za 2,4 posto, a realno za 2,1 posto.
Povećanje plaća, nažalost, “pojela” je inflacija, a građani sve teže preživljavaju. Posebno je teško onima na minimalcu koji u Federaciji BiH iznosi tek 596 KM. Razlog je ovo što se sve veći broj građana BiH odlučuje napustiti domovinu i otići negdje gdje će od svog rada moći živjeti.
Rast plaća
Minimalna plaća u Njemačkoj dva i pol puta veća je nego prosječna u BiH, a cijene proizvoda i usluga u 70% košarice identične.
Tako da se bh. građanima više isplati raditi za minimalac u, primjerice, Njemačkoj nego za prosječnu plaću u BiH. Plaće su u BiH posljednjih deset godina rasle, ali ni približno koliko su rasli troškovi života.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za junu 2013. godine iznosila je 827 KM. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u BiH u januaru ove godine iznosila je 1.209 KM, dakle za 10 godina prosječna plaća narasla je za 382 KM.
S druge strane, potrošačka košarica u augustu 2013. iznosila je 1.785 KM, a sad je gotovo 3000 KM. Brojke jasno pokazuju koliko nam životni standard pada i što je glavni razlog masovnog iseljavanja.
Istina jest kako su plaće u BiH veće no ikada, ali njihova vrijednost je manja zbog galopirajuće inflacije i redistribucije bogatstva, a i sve druge države napreduju za BiH nezamislivom brzinom.
Prema Zakonu o minimalnoj satnici, nacionalna zakonska minimalna satnica u Njemačkoj na snazi je od 1. januar 2015. Trenutna zakonska minimalna satnica od 12 eura (24 KM) bruto po satu na snazi je u Njemačkoj od 1. oktobra 2022.
S obzirom na visoku inflaciju, socijalne organizacije već su pozvale na povećanje satnice s 12 na 14 eura (28 KM) i više. Pa tako samac u saveznoj državi Sjeverna Rajna – Vestfalija s poreznom klasom 1 zaradi oko 1.375 eura (2.750 KM) neto mjesečno tijekom petodnevnog radne sedmice od 40 sati na osnovi minimalne satnice.
Uz to sindikat Verdi u Njemačkoj traži 10,5 posto više novca za svoje članove, odnosno najmanje 500 eura mjesečno. Slično je i u ostalim zemljama Zapada. Nažalost, stanje u BiH nije samo znatno lošije nego u, primjerice, Njemačkoj, Austriji, Belgiji. BiH ima najmanje plaće i u usporedbi sa susjednim zemljama.
Poslodavci obećavaju veće plaće, ali samo pod uvjetom da se smanje doprinosi, što su djelomično u pravu, i da na kraju sami određuju o povećanju plaće radnicima od 100 do 400 KM te da im se na te isplate računaju drastično smanjeni doprinosi. S plaćama koje su trenutačno u BiH, posebno u realnom sektoru, teško se može zaustaviti ili barem smanjiti iseljavanje. Prosječna plaća u BiH najniža je u regiji.
Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu objavila je podatak da je iznos prosječne plaće u Crnoj Gori blizu iznosu od 800 eura (1.600 KM). Kako su precizirali, prosječna zarada u Crnoj Gori u januaru je iznosila 757 eura.
Mjesec poslije, u februaru, iznosila je 771 euro i uvjerljivo je najveća u regiji. Objavili su i grafiku na kojoj se vidi poredak četiriju zemalja regije po prosječnoj plaći izračunatoj u eurima za januar.
Na prvom mjestu je Crna Gora, slijedi Srbija sa 706 eura, potom BiH sa 617 eura te Sjeverna Makedonija, gdje je plaća 550 eura.
Prosječna mjesečna neto plaća za januar 2023. u Hrvatskoj iznosila je 1.094 eura i uvjerljivo je najveća u našem susjedstvu. Dakle, Crnogorci primaju 154 eura ili 300 KM više od bh. građana.
