Sa ciljem unapređenja povratka te privrednog razvoja, koji je preduvjet za ostanak i opstanak na području Srednje Bosne, što podrazumijeva prostor Tuzlanskog, Sarajevskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, Hrvatsko narodno Vijeće Bosne i Hercegovine organizovalo je konferenciju u Kiseljaku. Nije u ovoj zemlji, čija je budućnost u Evropskoj uniji i NATO-u, sve tako crno, ali ljudima, umjesto politike straha, treba pružiti nadu, zaključeno je.
Zahvaljujući nacionalnoj strukturi stanovništva zbog koje ni u ratu nije bilo moguće povući etničku liniju, Srednja Bosna sačuvala je cjelovitu državu i danas je ključ opstanka Bosne i Hercegovine, baš kao i pitanja imovine i Ustavnog suda, koja su test za aktuelnu vlast.
„Država bez imovine ne može biti država, ona mora imati svoj grunt. Ukoliko se desi da se realizira projekat koji zagovara RS, budućnost BiH je potpuno neizvjesna, bez svoje imovine. Drugo pitanje je Ustavni sud – on se ne smije pretvoriiti u etnički skup sudija“, upozorava Miro Lazović.
Činjenica je da u zemlji, u kojoj i trideset godina od prestanka rata, a zarad ostanka na političkim pozicijama egzistira politika straha, nije sve tako crno, pa, umjesto atamosfere straha, ponuditi nadu.
„Ne Hrvatima ne Srbima ne Bošnjacima – nego narodu bosanskom i hercegovačkom, običnim smrtnicima da može biti bolje, ako svi budemo upirali u ista kola“, poručuje Slavo Kukić.
Franjo Topić istakao je primjer Kiseljaka: „Zadnjih desetak godina napravljeno je više nego prijašnjih sto, ali mnogi ljudi pate od megalomanije, misle na brzinu – ne može se ništa na brzinu, ali treba raditi“.
I, naravno, iskoristiti šansu koja nam se nudi, a kojom, kako je istaknuto, i međunarodna zajednica nastoji ispraviti svoju grešku.
„Budućnost BiH je EU i NATO, mi toga moramo biti svjesni. Mi imamo zapuštene institucije, mi imamo institucije kojima upravljaju stranački lideri i drže ih pod svojom kontrolom“, tvrdi Ivo Komšić.
Vildana Selimbegović je podsjetila kako uz otvaranje pregovora dolaze IPA fondovi, dolazi pomoć EU-a – dolazi mogućnost, kazala je, da ostvarimo vlastite snove, a ne, kao do sada, da ostvarujemo samo snove političkim liderima.
Krajnje je vrijeme da se jasno odredimo, hoćemo li, umjesto tuđih, živjeti svoje živote od kojih je većini nas ostala tek zadnja trećina. Do nas je ipak.
federalna.ba
