Mora da su se mnogi putnici Air Serbije u četvrtak iznenadili kada su u Beogradu ušli u avion za Berlin. „Još u avionu je svim putnicima bio podijeljen formular za karantin gdje smo morali da ostavimo sve lične podatke, nakon čega smo na graničnoj kontroli dobili papir da se javimo nadležnom Zavodu za javno zdravlje”, prenosi jedna putnica.
Ona je, kaže, samoinicijativno dan prije polaska u Berlin u Srbiji uradila test na korona-virus i poslala negativni nalaz berlinskom Zavodu za javno zdravlje. „Odgovorili su mi ubrzo da na osnovu te potvrde ne moram u karantin. Ostali su, čini mi se, morali.”
Tako je nastavljena zbunjujuća epidemiološka politika Njemačke, kada se radi o onima koji dolaze izvan EU, o čemu je DW već pisao.
Prema nizu svjedočenja ljudi koji su doputovali u Njemačku jer tu mahom žive i rade – turističke posjete su svakako još uvijek zabranjene – zaključuje se da različite pokrajine različito postupaju, pa i da odlazak u dvonedeljni karantin može zavisiti od ubjeđivanja sa službenicima i zdravstvenim radnicima na graničnoj kontroli.
Poduža lista „rizičnih”
U srijedu je pak državni Institut „Robert Koch” (RKI) objavio podužu listu zemalja koje se smatraju „rizičnim”. Na tom spisku je 131 država, među njima i sve zemlje takozvanog Zapadnog Balkana. Osim u slučaju SAD, gdje je na listi 29 federalnih država, kod drugih zemalja nisu pravljene razlike po regionima.
Ako je onaj koji ulazi u Nemačku u prethodne dvije sedmice bio u bilo kojoj zemlji sa spiska, onda po dolasku u Njemačku „mora računati sa obavezom izolacije”, piše RKI na zvaničnoj stranici.
Na spisku „rizičnih” zemalja mnoge, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, uopšte nemaju novih prijavljenih slučajeva virusa, poput Jamajke ili Vijetnama.
No u objašnjenju na stranici RKI stoji da njemačka ministarstva zdravlja, unutrašnjih i spoljnih poslova vagaju i kakve se mjere preduzimaju u kojoj zemlji, koliko se testira, kakvi su bolnički kapaciteti, ali i da li se može pouzdati u zvanične brojke iz neke zemlje.
Na listi, sa izuzetkom Švedske, nema zemalja EU i Šengena za koje je njemačka Vlada ranije odlučila da se tamo može putovati i da oni koji dolaze odande mogu ući u Njemačku bez karantina.
Karantin je relativan
Sve to ne znači da bi osobe koje dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili neke druge zemlje sa liste „rizičnih” morale u karantin po dolasku u Njemačku. DW ima uvid u elektronsko pismo koje je jedna srbijanska državljanka dobila od savezne policije na diseldorfskom aerodromu.
Tu se poručuje da „trenutno” u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji ne postoji obaveza karantina, ali da je „stanje veoma dinamično” pa da treba uvijek kontaktirati Zavod za javno zdravlje u mjestu boravka.
Osim toga, više čitalaca DW je javilo da su u Njemačku ušli bez upućivanja u karantin – automobilom, preko Austrije. Na granici između Austrije i Njemačke više nema nikakve kontrole, pa je nejasno ko bi uopšte izricao obavezu samoizolacije.
Prethodno je više pokrajinskih ustavnih sudova oborilo odluke pokrajinskih vlasti da „paušalno” šalju ljude u karantin. To je dozvoljeno, tumačile su sudije, jedino ako epidemiološka situacija u zemlji polaska opravdava karantin.
Da li je kratko objašnjenje dato na stranici RKI dovoljno, vidjelo bi se ukoliko bi se neka odoba koja doputuje u Njemačku žalila sudu jer je poslata u karantin.
Prije desetak dana je Evropska komisija preporučila zemljama članicama da od prvog jula sasvim ukinu zabranu putovanja za građane zemalja Zapadnog Balkana jer je, kako su naveli, epidemiološka situacija tamo uporediva ili bolja od one u EU.
