Pravo na amnestiju neće imati osobe koje su počinile krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, predviđeno je zakonom koji je utvrdila Vlada Republike Srpske (RS).
Neće biti amnestirani ni osuđeni za teško ubistvo, trgovinu ljudima i djecom, silovanje, obljubu sa djetetom mlađim od petnaest godina, navođenje djeteta na prostituciju, ali, između ostalih, ni pravosnažno osuđeni za neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga, razbojništvo te krivična sjela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti RS te terorizma.
Oslobađanje od izdražavanja kazne zatvora neće moći da traže ni osobe kojima je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, protiv kojih je bila raspisana potjernica zbog nejavljanja na izdržavanje kazne zatvora, ili su bile u bjekstvu i u odsustvu počinile novo krivično djelo za koje je potvrđena optužnica.
Pravo na amnestiju imat će osobe koje su pravosnažnom presudom osuđene na kaznu zatvora, tako što im se izrečena kazna umanjuje za 25 posto od izrečene kazne zatvora, za krivična djela obuhvaćena amnestijom u skladu sa ovim zakonom.
Osuđenicima, koji će u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona navršiti 70 godina života, izrečena kazna bit će umanjena za 40 posto.
Predloženim zakonom propisuje se i da pravo na amnestiju imaju osobe koje su osuđene pravosnažnom presudom sudova RS, a koje su se na dan stupanja ovog zakona zatekle na izdržavanju kazne zatvora u kazneno-popravnim ustanovama u RS, Federaciji BiH i inostranstvu, kao i osobe koje su pravosnažno osuđene, a nisu upućene na izdržavanje izrečene kazne zatvora.
U predloženom zakonu, koji će po hitnom postupku 19. juna razmatrati poslanici Narodne skupštin RS-a, navedeno je da je u tom bh. entitetu dosad usvojen samo jedna zakon o amnestiji, i to u oktobru 2005. godine, kojim je jedan broj osoba potpuno oslobođen od krivičnog gonjenja, od izrečene kazne zatvora ili od neizdržanog dijela kazne, pod uslovom da nisu učinile određena krivična djela koja su bila decidirano navedena u zakonu.
Donošenje novog zakona povoljno bi, kako se dodaje, uticalo na nivo neophodnih finansijskih sredstava koja su potrebna za ostvarivanje osnovne funkcije kazneno-popravnih ustanova u RS te bi se oslobodio jedan broj smještajnih kapaciteta u zatvorima, prvenstveno u Banjoj Luci, Foči i Bijeljini.
