12. Augusta 2022.

PRKOSE PROPAGANDI KREMLJA Dva muslimanska naroda bore se na strani Ukrajine, jedan su ‘pravi’ Čečeni

Ruski predsjednik Putin koristio je čečenskog gospodara rata da zastraši Ukrajince i pojača svoju propagandnu. No prisutnost čečenskih i muslimanskih dobrovoljaca na strani Kijeva dovodi u pitanje Putinov narativ

Kad je ruska vojska 24.2. napala Ukrajinu, prateće čečenske trupe činile su se posebno lošim predznakom.

Raspoređivanje desetaka hiljada boraca, koje mediji često opisuju kao brutalne, strašne i nemilosrdne, sugeriralo je da Kremlj planira upotrijebiti taktiku urbanog ratovanja kako bi zauzeo glavne ukrajinske gradove kao što je to učinjeno u krvavim borbama u Čečeniji i Siriji. Šef čečenskih odreda Ramzan Kadirov, poznat kao jedan od najodanijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, najavio je na svojim kanalima na Telegramu da će se njegovi ljudi boriti na najvećim žarištima rata u Ukrajini.

“Pravi Čečeni”

Međutim, još jedna skupina Čečena također se pridružila ratu, ali ovaj put da odbrane Ukrajinu od ruske invazije.

“Dragi Ukrajinci, molim vas, ne doživljavajte te ljude kao Čečene”, rekao je Adam Osmajev, čečenski vođa u egzilu, u videu objavljenom na društvenim mrežama, misleći na vojnike Ramiza Kadirova. “Oni su izdajice… marionete Rusije”, rekao je on.
“Pravi Čečeni su uz vas, krvare s vama, kao što su i u proteklih osam godina krvarili”, rekao je on, držeći pištolj i stojeći pored još trojice naoružanih muškaraca s maskama na licu.

Osmayev vodi bataljon Dzhokhar Dudayev, jednu od dvije javno poznate čečenske dobrovoljačke grupe. One se bore protiv separatista koje podržava Rusija i ruskih snaga u Ukrajini od 2014. Druga se zove Bataljon Sheikh Mansur, na čijem je čelu zapovjednik po imenu Muslim Čeberlojevski.

Kad je Putinova vojska počela marširati prema Kijevu, čelnici oba bataljona najavili su da će nastaviti braniti Ukrajinu od “njihova zajedničkog neprijatelja”, zajedno s hiljadama drugih stranih dobrovoljaca.

Identitet i tačan broj čečenskih dobrovoljaca nije poznat. No, vjeruje se da su većina njih ljudi koji su otišli nakon završetka rata u Čečeniji 2003. ili su pobjegli od Kadirovljeve despotske vladavine tokom proteklih godina.

Njihova odlučnost da pomognu Ukrajini usred sadašnje ruske invazije proizlazi iz sličnosti koju vide između onoga što Ukrajinci prolaze i njihove vlastite sudbine.

Duga, nasilna istorija

Čečenija, sada ruska republika, dom je većinskog muslimanskog stanovništva i ima kompliciranu i često istoriju nasilja i sukoba s Moskvom.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je vodila dva razorna rata kako bi spriječila Čečeniju da postane neovisna. Prvi sukob izbio je kada su ruske trupe napale de facto državu Čečensku Republiku Ičkeriju. Borbe su prekinute 1997. nakon mirovnog sporazuma. No 1999. godine se ruska vojska vratila i izbio je novi rat koji je kulminirao opsadom Groznog i rezultirao ogromnim razaranjima i desecima hiljada civilnih žrtava.

Posljednje godine rata, početkom 2000-ih, poklopile su se s Putinovim dolaskom na vlast. Uspio je slomiti Čečene i umjesto njih postaviti marionetski režim, koji je na kraju delegiran sadašnjem vođi Kadirovu.

Pod Kadirovom vladavinom, stanje ljudskih prava je pogoršano jer on suzbija kritičare, aktiviste i novinare. Čak je progonio i ubio neke od onih koji su pobjegli i potražili azil negdje drugdje. “Sa sigurnošću se može reći da je velika većina čečenske dijaspore napustila svoju domovinu nakon što je Kadirov došao na vlast, a ne tokom rata”, rekao je za DW Marat Iliyasov, istraživač na litvanskom Sveučilištu Vytautas Magnus.

Vraćanje čečenskih sjećanja

Za mnoge prognane Čečene, Putin se prema Ukrajincima ponaša onako kako se ponašao prema njima.

“Današnji pokušaji Moskve da nametne svoju kontrolu nad neovisnom Ukrajinom strašno odjekuju u srcima i umovima mnogih Čečena koji se sjećaju svoje borbe za neovisnost protiv ruske kolonizirajuće mašinerije”, rekao je za DW Albert Bininachvili, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Bologni.

Putin nastoji proširiti rusku dominaciju na sovjetske granice, objašnjava on, ali bez namjere da vrati sovjetski sistem, koji nam zapravo ne ostavlja ništa osim ruskog kolonijalizma.

“Čečeni smatraju da je rat u Ukrajini nastavak rata u Čečeniji”, kaže Iliyasov. “Dakle, oni žele pridonijeti konačnoj pobjedi protiv ovog percipiranog zla, nečega što se nije uspjelo postići na čečenskom tlu.”

“Uz to dolazi njihov drugi motiv, a to je svojevrsna moralna obaveza pomoći ljudima koji su u takvim situacijama i pokazati solidarnost s njima”, dodaje on.

“U Ukrajini se borimo od 2014. kako bismo pobijedili našeg zajedničkog neprijatelja”, rekao je Čeberlojevski, šef bojne Sheikh Mansur, u intervjuu za Kavkasku službu Radija Slobodna Europa.

U subotu navečer, Akhmed Zakayev, šef čečenske separatističke vlade u egzilu, potaknuo je sve Čečene koji žive u inozemstvu da se bore uz ukrajinsku vladu, u videu objavljenom na društvenim mrežama.

Diskreditiranje Putinove propagande

Čečeni nisu jedina muslimanska skupina koja pomaže Ukrajincima.

Said Ismagilov, jedan od najviših ukrajinskih islamskih čelnika, objavio je svoju sliku u vojnoj uniformi pored pripadnika Teritorijalne odbrane u Kijevu. U drugom videu pozvao je muslimane u svijetu na solidarnost s Ukrajinom.

Na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Rusija protuzakonito anektirala 2014., Tatari kao muslimanska etnička skupina se od 2015. opiru ruskoj okupaciji, a neki Tatari se bore i u ukrajinskim oružanim snagama.

U videu, koji su naširoko podijelili ukrajinski mediji, poglavar muslimanske zajednice na Krimu Ayder Rustemov pozvao je ukrajinske muslimane da brane svoju zemlju a ruske muslimane da osude rusku agresiju.

Putin neprestano pokušava opravdati invaziju na Ukrajinu naglašavajući prisutnost neonacista unutar ukrajinske vojske.

Neki od njegovih obožavatelja podržali su tu tvrdnju objavljivanjem videa podijeljenog na Twitteru Nacionalne garde Ukrajine na kojem se, kako izgleda, vide pripadnici ekstremno desničarskog bataljona Azov kako podmazuju svoje metke svinjskim lojem pripremajući se za bitku s muslimanskim čečenskim vojnicima u ruskoj vojsci.

Osim činjenice da je demokratski izabrani predsjednik Ukrajine Židov, prisutnost muslimanskih vojnika u redovima ukrajinske vojske i kao dobrovoljaca nudi još jedan dokaz da su Putinove tvrdnje o Ukrajini pogrešne.