Christian Schmidt uputio je pismo međunarodnim investitorima u RS u kojem ih upozorava da bi mogli ostati bez novca.
Objavio je to njemački novinar koji radi za ugledni FAZ Michael Martens.
Already back in April last year, the High Representative of the International community in 🇧🇦, the German politician Christian Schmidt, addressed a letter to various financial and economic institutions in Bosnia, warning them: pic.twitter.com/rghZkxexL2
— Michael Martens (@Andric1961) July 14, 2023
On je objavio pismo je je Schmidt uputio investitorima, ali i bankama upozoravajući ih da ne prihvataju državnu imovinu kao kolateral za kredite koje bi dali Vladi RS.
“OHR upozorava međunarodne investitore u entitetu Republika Srpska (RS), ali i banke koje razmišljaju da prihvate državnu imovinu kao kolateral za kredite: Budite oprezni, vaš novac bi mogao biti izgubljen. Tako se OHR nada da će vladati Miloradom Dodikom, predsjednikom RS”, piše Martens u svojoj objavi..
On kaže da je se visoki predstavnik još u aprilu prošle godine obratio pismom raznim finansijskim i ekonomskim institucijama u BiH, upozoravajući ih:
“Pokušaj RS da po zakonu zatraži državnu imovinu kao svoju je ništavan, upozorio je Schmidt. Ukoliko bi se donio odgovarajući zakon, to bi ‘narušilo pravnu sigurnost i predvidivo poslovno i investiciono okruženje u Republici Srpskoj'”, naveo je njemački novinar.
Dalje navodi da je Schmidt u pismu povzvao poslovnu zajednica u BiH (i šire) “da bude svjesna i da se pridržava postojećih zakonskih propisa (…) prilikom planiranja ili poduzimanja investicija i drugih poslovnih aktivnosti u BiH, posebno u RS”.
“To znači (…) izbjegavanje investicija ili bilo kakvih pravnih transakcija koje uključuju imovinu državne imovine (…) posebno u RS. Podržavanje dužnog opreza štiti vaš najbolji interes” i “najbolja je garancija (…) profitabilnih ulaganja u Republiku Srpsku…” nastavlja Schmidt.
Martens navodi kako je razgovarao s nekoliko sagovornika u BiH koji su upućeni u temu.
“Dok i ako se ne riješi pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini, OHR će ostati otvoren. Ako postoji politička volja, to se može riješiti pravno.”
“U Dejtonu nema odredbe o raspodjeli državne imovine, iako Dodik i njegovi savjetnici tvrde da je tada sve bilo riješeno. U idealnom slučaju bilo bi dobro da svi investitori kažu: Nećemo uložiti ni cent u RS dok se ovo ne riješi.”
Kao primjeri za potencijalno rizična ulaganja, ističe Martens, navedeni su autoputevi, elektrane ili aerodromi Tuzla (ne u RS) i Banja Luka.
“Svaki investitor koji razmišlja da uloži novac na te aerodrome treba da bude svjestan opasnosti da se taj novac izgubi”, rekao je jedan sagovornik njemačkom novinaru.
Podsjeća da je OHR formirao stručnu komisiju o državnoj imovini koja bi trebala sastaviti izvještaj i prijedlog za Parlament BiH.
“Tada parlament može uzeti u obzir ili ništa ne učiniti. Ako se odluči za ovo drugo, šta onda?
Ne treba isključiti nametanje Šmita, kažu neki sagovornici: ‘Ali da bi se to dogodilo, moraju biti svi partneri: ambasade, Svjetska banka, MMF, druge finansijske institucije. To ne može učiniti sam OHR'”, piše Martens.
On je postavio i pitanje da li će investitori uzeti u obzir ovo upozorenje.
Sagovornik mu je navodno rekao da hoće, jer počinju shvatati situaciju i svjesni su da bi im sve to moglo naštetiti
“Milorad Dodik prodaje državnu imovinu. Registrirao ih je i već ih je mnogo prodao. Sada kada je na stolu pitanje državne imovine, to mu postaje teško. Investitori možda postavljaju pitanja u vezi sa imovinom: Jeste li sigurni da je vaša? Mogu li ovdje graditi?”
Sagovornici su istakli da nema ništa loše u tome da entiteti ili lokalne zajednice koriste državnu imovinu, naprotiv.
“Ali moramo imati zakon na državnom nivou koji raspoređuje imovinu na prihvatljiv i održiv način za sve.”
Čini se da se priprema određeni skup akcija. I ko zna – da li Dodik treba da nastavi sa svojim prijetnjama otcjepljenjem, možda međunarodna zajednica ima neka iznenađenja za njega na lageru, posebno u vezi s njegovom ili određenim imanjima/računima njegovih rođaka izvan BiH, pita se Martens.
Na kraju zaključuje da nije siguran da li je dobra ideja da OHR djeluje kao strašilo potencijalnih investitora u BiH.
