Javna ustanova Terapijska zajednica Kampus Kantona Sarajevo radi s ciljem tretmana ovisnika o psihoaktivnim supstancama. Smješten je u Rakovici, kod Sarajeva i predstavlja “minijaturno društvo” u kojem klijenti i osoblje imaju jasno definirane uloge, u skladu s određenim pravilima, radi liječenja ovisnosti o narkoticima, gdje je klijent aktivan učesnik u terapijskom procesu.
Do kraja sedmice, prvi put u Federaciji BiH, Kampus će u proces liječenja primiti i dvije ovisnice. Direktor Terapijske zajednice Kampus Kenan Kestendžić kazao je Feni da trenutno rade na procesu koje sve ovisnice moraju proći prije ulaska u Kampus.
“Moraju proći period savjetovanja, upoznavanja i pripreme za liječenje. Prije dolaska na liječenje obavimo savjetovanja s budućim korisnicama, moraju imati nalaze krvi, stomatologa, ginekologa. Ovisnice pripremamo za život u zajednici, jer sve je na dobrovoljnoj bazi i moraju naučiti živjeti po pravilima”, rekao je Kestendžić.
Nekoliko je osnovnih pravaca djelovanja na kojima se zasniva program tretmana u Kampusu, i to: radno-okupaciona terapija, individualna i grupna psiho i socioterapija, sportska terapija, art terapija, muzikoterapija, pčelarstvo, praćenje zdravstvenog stanja klijenata i saniranje posljedica po zdravlje koje su nastale zbog zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.
Kapacitet Kampusa je 30 osoba, ali trenutno u Kampusu boravi 18 korisnika od čega je sada za ovisnice pripremljeno šest kreveta.
“Ovisnice će imati svoje sobe s toaletom, moderno opremljen dnevni boravak, sobe za radionice. O ishrani se vodi posebna briga. Ovdje će imati priliku naučiti vesti, kuhati, a organizirat ćemo i razne kurseve kako bi žene nakon završetka liječenja mogle naći posao”, istakao je Kestendžić.
Dodao je da će se program oporavka i aktivnosti kuće za ovisnice konceptualno bazirati na već postojećem projektu muške kuće naglašavajući multidisciplinaran pristup u radu s korisnicama usluga Kampusa, uzimajući u obzir specifičnost te vrste populacije.
Naglasio je da iako zvaničnih statistika o broju ovisnika u našoj zemlji nema, pa tako i statistika o tome koliko žena ima problem s drogom, sa sigurnošću govori da taj broj sigurno nije zanemariv. Tu postoje mnoge barijere kada je u pitanju odlazak žena u terapijske zajednice i uopće u tretmane.
Da bi se problem ovisnosti o drogama među ženama barem amortizovao, kao privremeno rješenje do izgradnje ženske kuće, pokrenuto je žensko odjeljenje u postojećem objektu u Kampusu. U radu s ovisnicama koristit će se dugogodišnja dobra praksa iz Kampusa, ali i iskustva iz sličnih institucija iz regiona. Otvaranje odjeljenja za ovisnice predstavlja proširenje kapaciteta, ali s istim profesionalnim i stručno-kompetentnim ljudskim resursima.
Terapijske zajednice, prije samog ulaska zahtijevaju psihofizičke pripreme.
“Trenutno radimo na detaljnom konceptu tretmana za korisnice. Prvi korak jeste savjetovalište, procjena i motivacija za tretman, te proces prikupljanja dokumentacije. Dvije korisnice se trenutno nalaze u programu savjetovanja i motivacije za ulazak na tretman te se nadamo da ćemo do kraja sedmice obaviti kompletnu pripremu i ulaz ovisnica ozvaničiti”, izjavio je Kestendžić.
Kako je naglasio Kestendžić, program oporavka i aktivnosti kuće za ovisnice će se konceptualno bazirati na već postojećem projektu muške kuće naglašavajući multidisciplinaran pristup u radu s korisnicama usluga Kampusa, uzimajući u obzir sve specifičnosti te vrste populacije.
Kestendžić pojašnjava, okvirno tretman u Kampusu traje godinu dana i podrazumijeva, osim apstinencije od droga, jasno strukturirano vrijeme i društvenu organizaciju života, što zapravo, jeste glavni cilj tretmana u terapijskoj zajednici.
“Glavna obaveza korisnika u Kampusu jeste njihovo preuzimanje obaveza i odgovornosti, čime se uče kako postati produktivni članovi društva i živjeti bez droge. Boravak u terapijskoj zajednici je samo jedna faza u životu korisnika da bi se ostvario željeni oporavak. Resocijalizacija i socijalna integracija su najvažnija dva segmenta tretmana u koje korisnik mora biti aktivno uključen, što princip njegove dobrovoljnosti i poštovanje pravila življenja u zajednici, te osjećaj pripadnosti zajednici i potvrđuju. Akcent se stavlja i na školovanje korisnika, te podrška onima koji žele nastaviti svoje školovanje. Paralelno s korisnikom, radi se i s njegovom porodicom putem koncepta porodične terapije”, dodao je Kestendžić.
Uspostavljena je saradnja i sa Zavodom za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo u pogledu održavanja motivacijskih grupa za ulazak u tretman potencijalnih korisnika. Motivacijske grupe za ulazak u Terapijske zajednice održavaju se jednom mjesečno u Zavodu za bolesti ovisnosti KS-a.
