Globalni poremećaji na tržištu tehnologije neminovno se odražavaju i na manje ekonomije poput Bosne i Hercegovine
Tržište računarskih komponenti posljednjih mjeseci prolazi kroz period naglih promjena, a jedan od najočitijih primjera je rast cijena RAM memorije. Ova situacija podsjeća na ranije poremećaje na tržištu tehnologije, ali uzrok ovog puta nije isti kao ranije. Kako objašnjava Dženan Šljivo, Product Lead iz Ministry Of Programming, mnogi su odmah povukli paralelu s periodom naglog rasta cijena grafičkih kartica tokom ekspanzije kriptovaluta.
„Oni koji prate kretanje cijena računarskog hardvera posljednjih mjeseci vjerovatno su pomislili: ‘Eh, evo ga ide opet.’ I nisu pogriješili. Situacija s RAM memorijom danas jako podsjeća na ono što smo gledali s grafičkim karticama tokom perioda kriptovaluta. Nagli skok cijena, nestašica na tržištu i zbunjeni krajnji korisnici koji se pitaju šta se uopšte dešava“, kaže Šljivo.
Ipak, prema njegovim riječima, ključna razlika između ta dva perioda leži u prirodi potražnje za hardverom.
„Tokom perioda kriptovaluta, osobe koje su se bavile miningom su masovno kupovali grafičke kartice koje koriste i gejmeri, što je ispraznilo police te udvostručilo, pa i utrostručilo cijene. Ovaj put je to malo drugačije, jer AI infrastruktura ne koristi istu RAM memoriju koju kupujemo mi obični smrtnici“, objašnjava Šljivo.
Trka za AI tehnologijom
Rast interesa za umjetnu inteligenciju posljednjih godina značajno je povećao potražnju za specifičnim hardverom, posebno memorijskim komponentama u velikim podatkovnim centrima. AI modeli, koji se sastoje od milijardi parametara, zahtijevaju ogromne količine RAM memorije za istovremeno čuvanje modela, podataka i privremenih rezultata, uz brzu obradu kako bi se izbjegla uska grla u performansama. Kako modeli postaju složeniji i obrađuju veće skupove podataka, raste i potreba za većim kapacitetom i propusnošću memorije, što dodatno pojačava globalnu potražnju za čipovima.
Šljivo pojašnjava da je u ovom slučaju ključna razlika u vrsti memorije koja se koristi u takvim sistemima.
– Veliki AI sistemi i podatkovni centri rade s HBM memorijom (High Bandwidth Memory, tj. memorija visoke propusnosti), što je tehnološki potpuno drugačija stvar od standardne DDR4 ili DDR5 koju stavljamo u svoje računare. Problem je što i HBM i potrošačka RAM imaju ista tri glavna proizvođača, među kojima je i Samsung. Kako potražnja za HBM memorijom raste, a kapaciteti su ograničeni, ti proizvođači sve više prebacuju svoje linije prema onom što im se više isplati, i time smanjuju produkciju potrošačke memorije, navodi on.
Takav razvoj događaja automatski utiče na tržište potrošačke opreme. Manja proizvodnja standardne RAM memorije dovodi do povećane nesigurnosti među proizvođačima računara i laptopa, koji nastoje osigurati dovoljne količine komponenti za svoje proizvode.
– Kada proizvođači laptopa i računara primijete da potrošačke memorije ima sve manje, počinju agresivno popunjavati zalihe. Logično s njihove strane, ali taj potez dodatno pogoršava situaciju jer pojačava potražnju za ionako sve rjeđim resursom. I tako kreće klasičan efekt domino: manje produkcije, više straha, gomilanje zaliha, i na kraju cijene koje su dva, tri, pa i više puta veće nego što su bile, kaže Šljivo.
Tržište određuje cijenu
Pitanje koje se često postavlja jeste da li je ovakvo poskupljenje opravdano. Međutim, prema riječima stručnjaka, u tehnološkoj industriji cijene su gotovo isključivo rezultat odnosa ponude i potražnje.
– Možemo pričati je li to opravdano, ali tržište tu raspravu ne vodi. Ponuda i potražnja su surovi mehanizmi. Ako se nešto kupuje po višoj cijeni, ta cijena ostaje. Oni koji najviše troše na hardver u dosta slučajeva uopšte ne gledaju previše na isplativost u kratkom roku ili ikako. Entuzijasti, gejmeri, profesionalci u dosta slučajeva kupuju impulsivno, nekad iz potrebe ali često iz želje za novom opremom, kaže on.
Za kompanije koje posluju u IT sektoru situacija je dodatno specifična jer ulaganje u hardver često predstavlja osnovu njihovog poslovanja.
– IT firme su u specifičnoj poziciji. Za njih nema alternative. Čak i kad hardver poskupi duplo, povrat investicije kroz produktivnost i usluge višestruko premašuje trošak nabavke. Tako da ni one neće stati, dodaje Šljivo.
Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu
Globalni poremećaji na tržištu tehnologije neminovno se odražavaju i na manje ekonomije poput Bosne i Hercegovine. Budući da se većina računarske opreme uvozi, promjene cijena na svjetskom tržištu brzo se prenose i na lokalno tržište.
– Što se tiče BiH, nema nikakve zaštite od globalnih poremećaja. Uvozne cijene prate globalna kretanja, a lokalni IT sektor se nosi s istim izazovima kao i ostatak regije. Kod nas je hardver ionako skuplji nego u ostatku svijeta već u startu, a kad cijene negdje drugdje počnu padati, kod nas se stare cijene znaju zadržati još dosta vremena. Tako da smo ionako navikli plaćati više, samo sad plaćamo još više, navodi on.
Promjene u cijenama se već uveliko osjete i u Bosni i Hercegovini i regionu gdje je cijena određenih modela RAM memorije postigla astronomske iznose koji se kreću između 1.200 i 1.500 KM. Zbog toga je teško precizno predvidjeti kako će se tržište hardvera razvijati u narednim godinama.
