Centralne i istočnoeuropske zemlje tvrde da se polako oslobađaju ovisnosti o zapadnoeuropskim ekonomijama. No je li domaća potrošnja zaista dovoljna da ublaži pad u zoni eura, istražuje Deutsche Welle.
– Uzmite kao osnovni sastojak nedavni završetak fiskalne stimulacije Europske središnje banke (ECB), dodajte povijesno niske kamate i pospite po tomu malo američko-kineskog trgovinskog sukoba te gospodarskog utjecaja Brexita i talijanske ekonomske krize. Pomiješajte to sve skupa i začinite prognozama o recesiji u Njemačkoj i otvorenim pitanjem kako će Europska unija reagirati na sve te globalne gospodarske izazove. Pecite sve to skupa na visokoj temperaturi, pokušajte izbjeći uzlet desno-populističkih stranaka u Europi i na kraju sve to skupa poslužite na pladnju socijalnog nezadovoljstva – piše Deutsche Welle.
Tržišta se, kako se navodi, bore s gutanjem ovog specijaliteta. Krivulja prinosa SAD-a, koja se može promatrati i kao lakmus papir raspoloženja na Wall Streetu, se promijenila po prvi put nakon 2007. Kada kratkoročne državne obveznice donose više nego dugoročne, tada možemo biti sigurni da ulagači polaze od toga da će se uskoro dogoditi privredni slom što će središnje banke prisiliti na dugoročno sniženje kamata. Mnogi već za sljedeću godinu prognoziraju smanjenje američkog gospodarstva.
I Njemačka je u drugom tromjesečju ove godine primijetila prve znakove recesije isto kao i Velika Britanija. Jedino se euro zona još kako-tako održava iznad granica recesije. Njemačko gospodarstvo, četvrto po veličini na svijetu, se smanjilo za 0,1 posto. Teško je očekivati da će treće tromjesečje donijeti neke promjene a dva tromjesečja uzastopnog pada službeno znače recesiju. Izvoz čini gotovo polovinu njemačkog gospodarstva, a njemački luksuzni automobili i sofisticirani strojevi su još uvijek njemački globalni prodajni aduti.
Njemački globalni profiti su posljednjih godina čestoulagani u zemlje tzv. Višegradske grupe (Poljska, Mađarska, Slovačka, Češka) koje su u međuvremenu zajednički postale najvažniji njemački trgovinski partner.
ECB tako skoro neće podizati kamate, što je možda loša vijest za štediše, ali dobra za ulagače u zemlje središnje i istočne Europe gdje je privredni rast bio snažniji nego na ostatku kontinenta.
No usporeni rast na zapadu Evrope je već utjecao na usporeni rast i u zemljama središnje i istočne Evrope. Posljednji kvartal je prvi od 2016. u kojem je rast usporen u šest zemalja ovog dijela kontinenta, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunijia i Slovačkoj.
Usporavanje rasta je u Poljskoj i Slovačkoj izraženije nego što su to ekonomisti očekivali. Situacija je nešto bolja u Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Problem je u tome što su zemlje srednje i istočne Europe zbog velikog obima izvoza u Njemačku ovisni o situaciji u ovoj zemlji. „20 do 30 posto izvoza ide u Njemačku” kaže analitičar Erste Bank Zoltan Arokszallasi. No on istodobno kaže kako su gospodarstva ovog dijela Europe zbog pojačane domaće potražnje u posljednje vrijeme smanjile svoju ovisnost o njemačkom gospodarstvu. To treba zahvaliti povećanju plaća i povišenju stope zaposlenosti. No unatoč tomu:”Mislim da će čitavu regiju središnje i istočne Europe u nastupajućim tromjesečjima pogoditi recesija”, kaže Arokszallasi. Tomu treba pridodati i rast plaća uzrokovan pomanjkanjem stručne radne snage što je, kako tvrdi BNP Paribas Real Estate, problem u cijeloj regiji.
Jedna od prednosti ovih ekonomija je i vlastita valuta koja može bolje reagirati na oscilacije na globalnim tržištima. To se jedino ne odnosi na Slovačku koja je od 2014. dio zone eura. U Slovačkoj, čija privreda se u velikoj mjeri oslanja na automobilsku industriju, su posljedice smanjenja rasta u Njemačkoj najvidljivije.
„Slovačka osjeća utjecaj globalnog pada rasta i stagnacije u Njemačkoj”, kaže analitičar VUB banke Michal Lehuta za Reuters. Automobilska industrija u Slovačkoj, s pogonima koncerna Volkswagen s markama VW, Audi i Porsche, te Peugot, Kia i Jaguar Land Rover bilježi smanjenje proizvodnje.
Te probleme na svojoj koži ne osjećaju u Poljskoj i Mađarskoj. Ove zemlje nisu toliko ovisne o njemačkoj automobilskoj industriji, ali je i ovdje Njemačka prisutna kao najznačajniji trgovinski partner. Ali ovdje vlastodršci u rukavu imaju oprobano sredstvo: povećanje javnih izdataka. Pogotovo ako se na umu ima činjenica da su u Poljskoj u oktobru opći izbori.
