Pogreb slavnog britanskog astrofizičara Stephena Hawkinga održan je u subotu u crkvi u Cambridgeu, nedaleko od fakulteta na kojem je predavao više od pet desetljeća, prenose agencije.
Hawking je umro mirno u snu 14. ožujka u dobi od 76 godina.
Godine 1964., kada je imao 21 godinu, dijagnosticirana mu je neizlječiva neurodegenerativna bolest, amiotrofična lateralna skleroza (ALS), koja ga je s vremenom potpuno paralizirala pa je mogao komunicirati samo kompjuterski generiranim glasom i pokretima obrva. Liječnici su mu u početku davali svega nekoliko godina života.
Prošle godine u razgovoru za BBC je kazao da nikada nije ni pomišljao da će doživjeti 75 godina.
Na njegov pogreb pozvano je bilo oko 500 članova obitelji, prijatelja i kolega, među kojima je bio i direktor SpaceX-a Elon Musk, a na ulici su mu počast odale stotine ljudi, prenosi dpa.
Hawkingov pepeo bit će pokopan u lipnju u blizini posmrtnih ostataka Sir Isaaca Newtona u Westminsterskoj opatiji u Londonu.
Hawking je kazao da svojim najvećim postignućem smatra otkriće da crne rupe nisu posve crne, što je ključno za “rješavanje paradoksa između kvantne mehanike i opće relativnosti.”
Međunarodno poznat postao je knjigom “Kratka povijest vremena”, objavljenom 1988. godine.
Hawking je iza sebe ostavio djecu Roberta, Lucy i Timothyja.
Glumac Eddie Redmayne, koji je glumio Hawkinga u filmu “Teorija svega” iz 2014., bio je jedan od govornika na pogrebu, a nazočna je bila i njegova supruga Felicity Jones, koja je u filmu glumila njegovu suprugu Jane Hawking.
Tijekom pogreba svirala je glazba svemirske tematike posebno komponirana za Hawkinga pod nazivom “Iza noćnog neba”, inspirirana jednom pjesmom i citatima iz “Kratke povijesti vremena”.
Njegov osobni prijatelj, astronom Martin Rees, član britanske akademije znanosti Kraljevsko društvo, pročitao je ulomak iz Platonove Obrane Sokratove, u kojem se govori o potrazi za znanjem nakon smrti.
Lijes mu je bio ukrašen bijelim ljiljanima Univerzum i bijelim ružama Polarna zvijezda, a nosila su ga šestorica nosača Sveučilišta Cambridge, na kojem je radio. Crkveno zvono zvonilo je 76 puta, za svaku godinu koju je proživio.
Kultna ličnost
Hawkingov nenadmašan intelekt i čista upornost svidjeli su se običnim ljudima, primijetio je Rees u članku objavljenom ranije tijekom ožujka.
“Zašto je postao takva ‘kultna ličnost’? Koncept zarobljenog uma koji luta kozmosom jednostavno je fascinirala maštu ljudi”, rekao je.
“Njegovo ime živjet će u analima znanosti; milijunima je proširio kozmičke horizonte svojim bestselerima; štoviše, milijuni ljudi širom svijeta inspirirali su se jedinstvenim primjerom postignuća usprkos svemu, dokazu čudesne snage volje i odlučnosti.”
Rođen 8. siječnja 1942 u Oxfordu., točno 300 dana nakon smrti Galilea, Hawking je završio studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio je na Cambridgeu. S 32 godine postao je jednim od najmlađih članova Kraljevskog društva. Godine 1979. imenovan je profesorom matematike na Cambridgeu, što je radio do 2009. Bio je i direktor za istraživanja pri Centru za teoretsku kozmologiju na Cambridgeu.
