Dok razvijenije zapadne zemlje odavno testiraju model četverodnevne radne sedmice i uveliko uvode tu praksu, u Bosni i Hercegovini – zemlji u kojoj veliki broj obespravljenih radnika radi za minimalac i sanja slobodne vikende i plaćene prekovremene sate – o skraćenoj radnoj sedmici tek se počinje ozbiljnije razmišljati.
Jedna od prvih kompanija u Bosni i Hercegovini koja je odlučila preći na ovaj model poslovanja je švedska fintech kompanija Finshark. Suosnivač ove kompanije Alen Hasičević kaže da je filozofija cijelog projekta odmorniji, zdraviji, raspoloženiji, zadovoljniji i cjenjeniji kolektiv koji je u konačnici i produktivniji.
“U 21. stoljeću, kada imamo sve više i više obaveza, odgovornosti i hobija, nije realno misliti da je rad pet dana po osam sati sedmično održivo. Stres i umor dugoročno lome ljude, burnout sindrom je sve češći, a to nas vodi prema lošijem i sporijem razvoju kompanija”, kaže Hasičević, ističući da produktivnost neizbježno opada vremenom.
“Stari sistem rada se fokusira na broj sati koji uposlenici provedu na poslu, a nimalo na dugoročne posljedice takvog sistema. Broj radnih sati ne znači nužno i da je tokom tih sati došlo do određenog poslovnog učinka, pogotovo kada se radi o poslu u kojem se svakodnevno trebaju rješavati problemi i biti fokusiran da bi rezultat bio zadovoljavajući”, dodaje.
Nova radna sedmica u ovoj kompaniji traje od ponedjeljka do četvrtka, no s obzirom na to da zbog prirode posla nemaju mogućnost da petkom u potpunosti napuste kancelarije organizirali su rotacije dežurnih.
“Dežurni su odgovorni da, po potrebi, budu dostupni u slučaju da se pojavi neka komplikacija ili problem sa našim softverom. Problemi su samo organizacioni i nastojat ćemo da ih vremenom u potpunosti uklonimo”, pojašnjava Hasičević.
Broj radnih sati ne diktira kvalitet
U svojoj misiji slijeđenja pozitivnih praksi nisu usamljeni. Prošlog mjeseca je petak postao slobodan dan i u IT kompaniji AgentLocator. Radno vrijeme ostalim danima ostalo je nepromijenjeno, kao i plate.
Dževdet Dautbegović, CTO ove kompanije, kaže da su duže vrijeme razmatrali ovu ideju te da su kroz analizu shvatili da uspjeh njihovog produkta najviše zavisi od fokusa na prave dijelove sistema, a puno manje od same količine investiranih radnih sati.
“U našem slučaju, manje radnih sati ne znači nužno da ćemo proizvesti i manje suštinske vrijednosti za naše klijente”, pojašnjava Dautbegović.
“Naravno, bilo nam je jasno da bi uvođenje četverodnevne radne sedmice popravilo kvalitet života naših zaposlenih i pozicioniralo AgentLocator kao poželjnog poslodavca na tržištu rada. To su bila dva glavna faktora u odluci da uvedemo četverodnevnu radnu sedmicu”, dodaje.
Ističe da se skraćivanjem radne sedmice u smislu radnih procedura ništa nije promijenilo.
“Zbog manje radnih dana u sedmici smo produžili radne cikluse sa dvije na četiri sedmice, tako da smo smanjili broj sastanaka, ali same procedure ostaju iste”, kaže Dautbegović.
Četverodnevna radna sedmica se za sada odnosi na IT odjeljenje ove kompanije, dio koji nema direktnu komunikaciju sa klijentima.
“Ono što je primjetno je da su svi više fokusirani da što efikasnije riješe radne zadatke. Zbog poslovnog modela, klijenti ne primijete odsustvo dijela zaposlenih i ne bi trebali primijetiti nikakvu promjenu”, pojašnjava.
“Dugoročno, kada prođe početna euforija zbog smanjenja radnih dana, naše očekivanje je da će produktivnost pasti za 10 do 20 posto. No, ako uspijemo da podignemo svoju sposobnost da radimo na bitnim stvarima koje stvaraju vrijednost za krajnje korisnike sistema, stvarnog gubitka produktivnosti neće biti”, dodaje Dautbegović.
Veća produktivnost uposlenih
Vijest o skraćenoj radnoj sedmici uposlenici ovih kompanija dočekali su s iznenađenjem, ali i neospornom radošću.
“Naravno, svima je bilo drago čuti da će imati još jedan slobodan dan sedmično da se posvete sebi i svojim životima. Spontano su neki spomenuli da smatraju da će se produktivnost samo povećati na ovaj način”, kaže Hasičević iz Finsharka.
Uposlenik AgentLocatora Emir Selimović kaže da je bio presretan zbog ove odluke, a da ga je najviše obradovala činjenica da u četiri radna dana neće biti dodatnih radnih sati nadoknade.
Njegov kolega Anel Hidić pak ističe da je, uz postojeći produktni model poslovanja i mogućnost rada na daljinu, kompanija u kojoj je zaposlen uvođenjem skraćene radne sedmice kompletirala slagalicu te napravila ogroman iskorak u procesu stvaranja relaksiranog i kreativnog radnog okruženja za svoje uposlenike.
Senad Kulo se nada da će praksa koju je uveo AgentLocator imati pozitivan utjecaj na druge kompanije i inicirati pozitivne tendencije.
“Svi se trebamo prilagoditi rastućim promjenama u tehnologiji iz poslovne perspektive, uz zadržavanje cjelokupnog fokusa na zdravlje i dobrobit zaposlenika kako bismo održali produktivnost, moral i angažman”, ističe Kulo.
Mnogima će ostati nedosanjan san
Da skraćena radna sedmica rezultira povećanom produktivnosti pokazala su brojna istraživanja. No, bez obzira na koristi koje ovakav model poslovanja donosi, čini se da će skraćena radna sedmicama mnogima ostati nedosanjan san.
Trgovkinji Sumeji, koja sanja o neradnim vikendima i praznicima te plaćenim prekovremenim satima, ideja o četverodnevnoj radnoj sedmici zvuči krajnje nerealno.
“Radim šest dana u sedmici. Maštam o vikendima i praznicima s porodicom i prijateljima. U mojoj situaciji i bolovanje je luksuz, ali trenutno nemam izbora jer se od nečega mora živjeti”, iskrena je Sumeja.
Njena kolegica Amra kaže da bi bila presretna i petodnevnom radnom sedmicom i rezignirano dodaje da je svjesna da se promjene kakva je skraćena radna sedmica u njenom svijetu u skorije vrijeme neće dogoditi.
Njen skepticizam uveliko potvrđuje i odgovor Udruženja poslodavaca Federacije BiH koje je na upit Al Jazeere istaklo da “trenutno nema zauzet stav o mogućnosti skraćenja radne sedmice”.
Na kraju, ostaje tek nada da će kompanije koje su se odvažile na ovaj – u zemlji obespravljenih radnika – revolucionaran korak, poslužiti kao primjer dobre prakse te da će se kultura rada koju decenijama njegujemo uskoro promijeniti.
IZVOR: AL JAZEERA
