Selvedin Šatorović, samozvani predsjednik SSS BiH, već mjesecima uzurpira pečat i prostorije krovnog bh. sindikata odbijajući da ih preda novom rukovodstvu koje je izabrano u februaru ove godine.
Ovo dodatno otežava poziciju radnika u vrijeme pandemije koronavirusa. Dok veliki broj firmi u BiH sve teže zadržava radnike zbog sve izazovnije ekonomske situacije, Šatorović spriječava najveću sindikalnu organizaciju da funkcionira u skladu sa važećim propisima u BiH.
Šatorović, kao što je javnosti poznato, uopšte nije upisan u nadležni registar kao ovlaštena osoba za zastupanje SSS BiH. Prethodno je Šatorović, zajedno sa bivšim čelnikom Ismetom Bajramovićem, minirao legitimni kongres SSS BiH u Sarajevu gdje je u prvom krugu glasanja izgubio izbore za predsjednika, a da bi spriječio smjenu napustio je salu sa svojim saradnicima i prekinuo rad. Uprkos tome, Šatorović je uz pomoć Bajramovića zaposjeo prostorije i pečat SSS BiH te se u medijima, posebno u posljednje vrijeme, lažno predstavlja kao predsjednik Sindikata.
Samo prije nekoliko dana Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH uputila je preporuku Savezu samostalnih sindikata BiH zbog mobinga i diskriminacije prema jednoj uposlenici, što samo potvrđuje kako Šatorović vodi sindikat i štiti radnike. Pored ovoga, a prema nezvaničnim informacijama, Šatorović odenedavno uposlenicima SSS BiH ne uplaćuje u cjelosti naknadu za rad, a na platnom spisku još uvijek drži Ismeta Bajramovića koji i ne dolaze na posao u zgradu SSS BiH. Ovo nije prvi put da uposlenici SSS BiH ne primaju redovno svoje plaće ali se postavlja pitanje kako uopšte Šatorivić i njemu slični mogu govoriti u ime radnika kada krše osnovna radnička prava svojih uposlenika.
Javnost još uvijek nije dobila ni odgovore na pitanje zašto Šatorović, protiv kojeg je podnešeno nekoliko krivičnih prijava nije odgovarao za malverzacije o kojima su mediji pisali prošle godine. Primjerice, prema dokumentaciji do koje su došli i o čemu su pisali pojedini mediji Šatorović i Bajramović su u 2015. godini spiskali desetine hiljada maraka na putne troškove i telefonske razgovore, a u isto vrijeme nisu plaćali naknade za rad svojim uposlenicima kao što su topli obrok i slično.
To su samo neke od stavki zbog kojih je Nadzorni odbor SSS BiH u martu 2016. godine tražio da se odbije finansijski izvještaj SSS BiH za 2015. godinu. Pored toga postavlje se pitanje kako neko poput Šatorovića može uopšte pričati o pravima radnika kada sa uposlenicima SSS BiH nikad nije zaključio kolektivni ugovor.
