Uz zvuke sirena za uzbunu, bacanje cvijeća u Neretvu i simboličan skok bez aplauza koji je izveo Elmir Sarić, danas je u 10.16 sati obilježena 22. godišnjica od rušenja Starog mosta u Mostaru.
Klub skakača u vodu „MoStari“, kao i svake godine, obilježio je godišnjicu rušenja Starog mosta u Mostaru točno u vrijeme, kada se na daleko prepoznatljivi luk Starog mosta 1993. srušio u Neretvu.
„Znamo kako je bilo živjeti punih 11 godina bez starog mosta, ali ne smijemo zaboraviti ono što se desilo da se nikad nikome ne ponovi“, kazao je u ime skakača u vodu ‘MoStari’ Saša Oručević.
Sa željom da se povijest toga razdoblja nikada ne ponovi, događaja iz 1993. mnogi su se građani danas prisjetili u razgovorima koji su se vodili u mnogim domovima ali i na samom, obnovljenom Starom mostu.
Među brojnim posjetiteljima ekipa Anadolu Agency susrela je legendarnu mostarsku ‘lastu’ Emira Balića koji slovi za šampiona skokova sa Starog mosta sa najvećim brojem pobjeda.
„Ovo je sjećanje na jedan stari most koji je stajao 427 godina i daj Bože da ovaj novi Stari most duže traje nego dosadašnji. Mi smo ovaj Stari most zamišljali kao živo biće. Tu smo mladost provodili, djetinjstvo pa i starost. Tko god je zakoračio na Stari most i tko je tu bio ne može da ga ponovno ne posjeti“, kazao je Balić.
O ovome događaju pričalo se i mladim generacijama. Učiteljica Edina Pehilj iz Šeste osnovne škole dovela je svoje učenike i s njima pričala o povijesti ovog nadaleko poznatog spomenika.
Simbol grada na Neretvi sagrađen je između 1557. i 1566. godine, po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je građenje povjerio Mimaru Hajrudinu, istanbulskom arhitekti i učeniku čuvenog Mimara Sinana. Iako je malo službenih podataka o njegovoj gradnji, pouzdano se zna da je most bio najveća lučka konstrukcija na svijetu i jedan od najvećih graditeljskih poduhvata tog vremena.
Luk je napravljen od kamena tenelija. Visina svoda je 28,7 metara, odnosno 21 metar iznad nivoa rijeke Neretve. Za čuvare mosta izgrađene su dvije kule, Halebija i Tara, koje su tijekom turske vladavine služile kao skladište za oružje.
Stari most u Mostaru porušen je granatiranjem od strane Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 9. novembra 1993. godine. S njim i cijela stara jezgra Starog grada među kojima je nekoliko monumentalnih džamija, medresa i jedini hamam u Hercegovini.
Rušenje Starog mosta počelo je dvadeset dana ranije, a intenzivno 8. novembra 1993. Gađan je s obližnjih planinskih visova Planinice i Stotine granatama velike razorne moći. Granate su padale i na kule Taru i Halebinku koje su svojevrsni statički uteg mostu. Cijela jedna ulica sa dućanima zvana Kujundžiluk potpuno je nestala. Granate su dva dana za redom intenzivno rušile dio po dio mosta. I konačno u 10 sati i 16 minuta 9. novembra pokleknulo je remek djelo mimara Hajrudina. Pao je u hladnu Neretvu. Stari most je bio simbol mostarskog građanskog identiteta i simbol najvrjednijeg kulturno historijskog nasljeđa u Bosni i Hercegovini.
Obnova Starog mosta koju su finansirali Turska, Hrvatska, Italija, Holandija, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i Grad Mostar počela je 2003. godine. Prvi kamen u novi luk Starog mosta ugradio je tadašnji zamjenik premijera Republike Turske Bulent Arinč. Obnova je završena u julu 2004., a ceremonija svečanog otvorenja upriličena je 23. jula 2004. godine. Radove na obnovi mosta uspješno je izvela turska firma ER-BU.
2005. godine Stari most, zajedno sa starom gradskom jezgrom Mostara uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Time je postao prvi spomenikom kulturne baštine na UNESCO-ovu popisu iz BiH.
