Prijedlozima zakona o doprinosima i porezu na dohodak koje je usvojila Vlada FBiH donose se određene novine, a među njima je i ta da je smanjena stopa doprinosa sa 41,5 na 33,5 posto.
Odlučeno je da se plaće do 700 KM neće oporezivati, a one iznad sa deset i 20 posto, kao i da se neće oporezivati topli obrok do 4,5 KM.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, komentirajući ova dva zakona za Faktor kaže kako se oni mogu nazvati anemičnim, da ne pružaju neki veći podstrek privredi i da donose veće namete na niže plaće. Ali ipak ukazuje na bolju situaciju u državi u odnosu na raniji period ukazavši na rast plaća, smanjenje nezaposlenosti, veće ubiranje prihoda.
Doprinosi godišnje iznose tri milijarde
– Zakon o doprinosima i porezu na dohodak moraju se posmatrati integralno i oni nisu slučajno na Vladi FBiH bili u paketu i rađeni su skupa jer su jako uvezani. Rješenje o nultoj stopi za plaće do 700 KM nije nikakav pomak. Jer sada je oslobođena poreza plaća do 450 KM, ali to je samo dio plaće, jer kada tome dodate neoporezivi dio, koji će ubuduće biti oporeziv, a mislimo na topli obrok, regres, ostalo, na što otpada 250 KM, dobijete plaću od 700 KM. A sa druge strane uvodi se stopa od 20 posto na plaće iznad 1.500 KM. Ovdje se očito ide na varijantu da se povećaju prihodi po ovom osnovu – govori nam Smailbegović.
Dodaje da se po novim zakonima oporezuju i ugovori o djelu, a uvodi se i porez na štednju građana i porez na dividendu.
– Međutim, porez na dohodak generalno u masi nije veliki porez, on je godišnje u Federaciji oko 300 miliona KM. Doprinosi su mnogo veći, blizu tri milijarde, tačnije, dvije milijarde i 900 miliona KM. Znači deset puta su veći i svaka intervencija na doprinosima se multiplicira. Znate, donekle ima i smisla da se veće plaće više i oporezuju, ali s druge strane se tamo značajno smanjuju doprinosi. Tako da će na sve visoke plaće, preko federalnog prosjeka uključujući topli obrok, to je hiljadu ili 1.100 KM u paketu biti niža davanja, jeftinije. Ali će niže plaće imati dodatna opterećenja, to je naša najveća zamjerka na ovaj zakon – govori Smailbegović.
On je Prijedlog zakona o doprinosima nazvao anemičnim.
– To je čista kozmetika i Federalna vlada je postavila zakon koji će u konačnici imati fiskalno neutralni efekat. Znači, on uopće nije reformski. A mi tražimo da se nešto konačno napravi u korist privrede, radnika, poslodavaca, a ovo nije ništa drugo do blago punjenje budžeta – govori Smailbegović.
Upitan da li to znači da će radnici biti na gubitku, Smailbegović kaže kako to zavisi od poslodavaca.
Plaće rastu, nezaposlenost se smanjuje
– Vidite kako ja to gledam. To su opterećenja prema državi. Da li će poslodavac uzeti na svoj teret ili će prebaciti na radnika, to je stvar poslodavca i tržišta. Generalno, trend je da plaće rastu. Vi vidite da je prosjek u posljednjih pola godine otišao za 30-ak, ili 40 KM, što nije malo. To je nekih pet posto. Generalno, plaće rastu, nezaposlenost se smanjuje. Tako da će to tržište iznivelisati jer plaće će morati rasti. Mislim da je generalno za državu dobro. Za neke poslodavce vjerovatno i nije. I to je dobar trend – govori Smailbegović.
Dodaje da ukoliko se želi napraviti vjetar u leđa privredi, onda bi, prema njegovim riječima, država trebala dati svoj doprinos.
– Mi u posljednje tri godine imamo konstantno povećanje prihoda poreskih po svim osnovama i to je godišnje stopa od deset posto. U 2017. godini se u odnosu na 2016. ubralo dvije milijarde javnih prihoda više. Milijardu direktnih i isto toliko indirektnih poreza. I te pare privreda nije apsolutno osjetila – kazao je Smailbegović.
